Između Londona i Bruxellesa Zelenski je opet pronašao spas - Europa neće dozvoliti kraj rata, građanima će to prodati kao "obranu kontinenta" i još intenzivnije propagirati strah od Rusije

Današnji krug po Londonu i Bruxellesu ukrajinskog predsjednika Zelenskog odvija se u trenutku dok Washington, navodno, pokušava progurati "brzi mir", a Europa pokušava izbjeći da Ukrajina bude, kako to zovu, "dovedena pred gotov čin". U Downing Streetu je ukrajinski predsjednik sjedio za stolom s Keirrom Starmerom, Emmanuelom Macronom i Friedrichom Merzom - nekoliko sati kasnije nastavio je razgovore u Bruxellesu s Markom Rutteom, Ursulom von der Leyen i Antoniom Costom. Formalnog dogovora nema, ali politički okvir se bitno suzio. Europljani javno staju uz Zelenskog protiv niza elemenata američkog plana i tako, još jednom, cijela "mirovna saga" vraća se ponovno nekoliko koraka unatrag.

U Londonu je opet potvrđena osnovna mantra koja se ponavlja već mjesecima. "Pravedan i trajan mir", bez formalnog odricanja teritorija i bez demilitarizacije koja bi Ukrajinu učinila nemoćnom. Starmer je izričito naglasio da Britanija neće vršiti pritisak na Kijev da prihvati rješenje koje uključuje gubitak teritorija, a Merz je pred kamerama priznao da je skeptičan prema dijelovima američkog prijedloga. Zelenski je, s druge strane, jasno rekao da dogovora o Donbasu nema i da je upravo pitanje teritorija najteže u cijelom paketu.

Bruxelles je trebao pokazati da iza ta tri glavna europska igrača stoji i "institucionalna" Europa. Sastanak sa glavnim tajnikom NATO-a Rutteom te čelnicima Komisije i Vijeća EU bio je fokusiran na sigurnosne garancije, protuzračnu obranu i dugoročno financiranje Ukrajine. Riječ je o pokušaju da se okvir mira, koji za sada uvelike kreira Washington, nadogradi europskim elementima – od nadzora primirja do paketa za obnovu i buduće članstvo Ukrajine u EU. Poruka je da se "put prema miru u Ukrajini ne može odlučivati bez Ukrajine", ali ni bez Europe, koja će reći da joj "Rusi i Amerikanci" žele definirati novu strukturu.

Sve to odvija se u sjeni američkog plana od 28 točaka (ako Trump već nije odustao od većeg broja istih?), dokumenta koji bi, u svojoj početnoj verziji, od Kijeva tražio priznanje ruskog de facto nadzora nad Krimom, Donjeckom i Luganskom, zamrzavanje linije bojišnice na ostatku okupiranog teritorija, ograničavanje ukrajinske vojske na 600 tisuća vojnika, trajno odustajanje od NATO‑a i postupno ukidanje sankcija Rusiji. U zamjenu se nude "robustne sigurnosne garancije" i povratak Moskve u globalnu ekonomiju.