Washington, čiji je utjecaj očito dramatično degradirao, sprema se na veliko povlačenje iz cijele ukrajinske priče - za Europu, opijenu militarističkim snovima, to bi mogao biti početak kaosa

Početkom godine Trumpova je administracija odlučno najavljivala nagli preokret i okončanje rata u Ukrajini. Trump, poznat po bombastičnim izjavama, tada je tvrdio kako bi "rat završio u 24 sata" nakon što ponovno preuzme vlast, naglašavajući da upravo on posjeduje jedinstvene pregovaračke sposobnosti. Ipak, već sada, sredinom travnja 2025., jasno je da se ta obećanja nisu ostvarila. Rat i dalje traje, a iz Washingtona su posljednjih dana stigle nove dramatične najave o mogućem potpunom povlačenju iz mirovnog procesa "u svega nekoliko dana" ako se napredak ne osjeti odmah. Na taj se potez gleda kao na znak da Trumpova geopolitička moć – barem kad je u pitanju rješavanje ove konkretne krize – nije onakva kakvom ju je on sam predstavljao.

Ono što izaziva dodatnu konfuziju jest što zapravo znači to "odustati" od pregovora. Hoće li se SAD samo prestati aktivno zalagati za mirovno posredovanje, nastaviti pružati podršku Kijevu kao što se činilo za mandata Joea Bidena ili će se pak radikalno povući iz cijele europske sigurnosne arhitekture te prepustiti situaciju daljnjoj eskalaciji? Iako je zasad teško govoriti o konkretnim planovima, retorika pokazuje sve dublje suprotstavljene interese u samom vrhu Trumpove administracije i američkog establišmenta. U isto vrijeme, europske zemlje, kako se čini, nisu spremne preuzeti vodeću ulogu u pregovorima, nego nastavljaju slijediti neujednačenu politiku koja, barem retorički, poziva na još veću militarizaciju u obrani ukrajinskog teritorija.