Europljani će skupo platiti solidarnost s Ukrajinom, Rusija nikad neće prihvatiti američke ultimatume, Kina izlazi iz privida neutralnosti i snažno podupire Kremlj, MAGA pokret osjeća izdaju

Rat u Ukrajini, koji je već godinama neuralgična točka globalnih odnosa, ušao je u novu, još opasniju fazu. Američki predsjednik Donald Trump stupio je na scenu s ultimatumom kakav međunarodna politika ne pamti: Moskvi je dao 50 dana da potpiše "prihvatljiv" mirovni dogovor (što god da to značilo) ili će njezini ključni izvozni partneri biti kažnjeni carinama do 100 % (!). Istodobno, najavio je sustavan, masivan transfer američkog oružja Ukrajini – ali preko NATO‑a, čime je račun prebacio na europske vlade. Dovoljno da se poruši krhka nadogradnja postojećih pregovaračkih pokušaja i otvori prostor za novu spiralu sukoba.

Eskalacija: Trumpova dinamika ultimativne taktike

Trumpova odluka kombinira ekonomski bič i vojni štap. Carinske prijetnje nisu usmjerene samo na Moskvu nego i na njezine partnere – prije svega Kinu i Indiju – što Washingtonu pruža dvostruku polugu: pritisak na Rusiju i signal ostalima da će "neutralnost" odsad imati cijenu. U praksi, međutim, riječ je o reprizi stare taktike pregovaranja "uzmi ili ostavi" kojom se američki predsjednik voli služiti u domaćoj politici. No ovoga puta stavljeni su na kocku globalni lanci opskrbe energentima i sirovinama, dok je oružje, uključujući visoko sofisticirane sustave protuzračne obrane, već ukrcano za slanje prema Kijevu.