Udar američke mornarice na venezuelanski tanker u Karibima nije izolirani incident nego očekivani nastavak dugogodišnje strategije kojom Washington pokušava srušiti dvije "neposlušne" zemlje odjednom, Venezuelu i Kubu, i to upravo u trenutku kada obje prolaze kroz duboku ekonomsku i društvenu krizu. Zapljena broda koji je nosio naftu za Kinu, a prethodno iskrcao desetke tisuća barela namijenjenih Kubi, savršeno pokazuje kako se energetska pupčana vrpca između Caracasa i Havane pokušava presjeći na otvorenom moru, uz retoriku o sankcijama i borbi protiv terorizma, dok je stvarni cilj politički i geopolitički obračun sa socijalističkim projektima u Latinskoj Americi.
I Kuba i Venezuela desetljećima odolijevaju američkim pohodima, a Kuba pogotovo, budući da se još od 1959. drži kao trn u oku svakoj administraciji u Washingtonu. Od Kennedyja i neuspjele invazije u Zaljevu svinja, preko niza atentata, sabotaža, ekonomskog embarga i diplomatske izolacije, pa sve do upornog pritiska poslije Hladnog rata, svaka je administracija pokušala na svoj način slomiti kubansku revoluciju i otvoriti otok za privatni kapital i politički obrat natrag u američku orbitu. Kuba je preživjela raspad SSSR a, period oskudice devedesetih, prirodne katastrofe i promjene u regionalnoj politici, što joj u očima mnogih širom svijeta daje simbolički status bastiona otpora.