"Dan oslobođenja" otvara eru radikalnog izolacionizma i globalnih carinskih ratova, novu blokovsku podjelu svijeta, ali pobjednici mogu postati oni koje SAD smatra suparnicima

Trumpovo dramatično proglašenje "Dana oslobođenja" (Liberation Day) 2. travnja 2025. predstavlja najnoviji i dosad najopsežniji val carina koje Sjedinjene Države uvode na raznoliki spektar uvoza. Dok je Trump u prvom mandatu ponekad prijetio golemim carinama, sad je očito odlučan svoje prijetnje provesti u djelo bez previše iznimaka za američke saveznike i partnere. U središtu je zamisao da se SAD "oslobodi" nepoštene svjetske trgovine i djeluje, kako Trump tvrdi, "uzajamnim" carinama protiv svih zemalja koje tobože iskorištavaju američko tržište. Koristi i žestoki populistički narativ – tvrdeći da će prihodi od carina izravno ići američkim građanima kao svojevrsna "kompenzacija". Kritičari, međutim, upozoravaju kako će ta "kompenzacija" jedva neutralizirati porast cijena koji obično prati namete te veličine!

Središnja točka "Dana oslobođenja" jest univerzalna 20% carina na većinu proizvoda izvana, zajedno s već specifično uvedenim carinama od 25% na uvozne automobile i dijelove, te održavanjem ranijih mjera protiv Kine, čelika i aluminija... Time Trump želi obuhvatiti gotovo cjelokupan američki uvoz. Prema tvrdnjama Bijele kuće, takva nova carinska strategija ciljano će "uzvratiti" državama koje su desetljećima navodno nakrcavale trgovinske prepreke za američku robu. No zapravo se radi o potezu neslućenih razmjera: i sam Trumpov tim predviđa da bi 20% carina na "trilijune dolara" uvoza mogla kumulativno prikupiti oko 6 bilijuna dolara – golemi iznos koji odmah izaziva sumnju kod ekonomista, jer će dio tog troška pasti upravo na američke potrošače i kompanije.