Kad američki zastupnici žele "brzo okončati" rat Gazi i Ukrajini po uzoru na Hirošimu i Nagasaki

Još i na početku rata u Ukrajini, prije nego se znalo hoće li to biti kratki okršaj ili nešto što će potrajati godinama (danas znamo), mnogi su bili svjesni da u direktan rat ulazi nuklearna sila te da će druge nuklearne sile podržavati njenog suparnika. Koliko god rat u Ukrajini, barem za sad, bio ograničen na Ukrajinu, od samog početka postoji ta nelagoda, nuklearna anksioznost... Što ako Rusija eskalira rat na način da upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine, bez obzira na magnitudu? Što ako ukrajinski saveznici s nuklearnim potencijalnom razmatraju kolike su šanse da bi Rusija bila u stanju uzvratiti u slučaju prvog nuklearnog udara na njih? Za širu javnost to mogu biti prisilne misli, ali za vojne analitičare to su već neko vrijeme aktualne teme.

Ta anksioznost još se i povećala nakon izbijanja novog rata, onog u Gazi, gdje ratuje još jedna nuklearna sila, Izrael. Da, Izrael nikad nije javno deklarirao svoj nuklearni arsenal, a kao zemlja koja od početka uživa maksimalnu američku potporu nije ni bio pod pritiskom da to učini. No, svi znaju što Izrael posjeduje i da ima vojnu doktrinu koja bi, u slučaju egzistencijalne prijetnje (slično kao i kod Rusije), posegnula i za takvom strašnom opcijom.