Trumpova prijetnja Moskvi razotkriva logiku ekonomske ucjene, iskušava BRICS i gura svijet prema najširem trgovinskom ratu od Velike depresije

Bijela kuća je danas pretvorena u pozornicu rijetko viđene diplomatsko‑trgovačke ucjene: predsjednik Donald Trump objavio je da daje Moskvi točno pedeset dana da "zaustavi rat u Ukrajini" ili će Sjedinjene Države uvesti carine od sto posto na svaki proizvod iz Rusije – i, što je ključno, na robu iz svake države koja se usudi nastaviti poslovati s Kremljem. U svijetu gdje se sankcije odavno gomilaju, Washington sada prijeti takozvanim sekundarnim tarifama koje bi de facto kažnjavale pola planeta zbog neposluha (po sličnom ključu SAD već godinama održava brutalan embargo prema Kubi).

Trumpova prijetnja izrečena je u prisustvu glavnog tajnika NATO‑a Marka Ruttea, bivšeg nizozemskog premijera, koji je u Ovalni ured došao potvrditi "povijesni" paket oružja za Kijev. Shema je jednostavna i profitabilna za američku vojnu industriju: europske članice NATO-a kupuju američke sustave Patriot, rakete i streljivo, potom ih predaju Ukrajini, a Washington ubire punu cijenu u gotovini. Činjenica da će NATO formalno platiti račun omogućuje Trumpu da tvrdi kako nije riječ o "rasipanju novca poreznih obveznika", nego o unosnoj transatlantskoj transakciji (u prijevodu - dobro za Ameriku, loše za Europu).