Slobodna država Ingrija: Samo san ili prijetnja Moskvi?

Godinama nakon 1991. ljudi u Europi, pa čak i u Rusiji, govorili su o mogućnosti da Kalinjingrad (njemački Königsberg) postane četvrta baltička republika. Sada postoji novi kandidat za tu čast, Ingrija ili Ingermanland, čiji su stanovnici prvi put prije sto proglasili svoju državnu neovisnost.

Dana 9. srpnja 1919. godine, ingriški aktivisti proglasili su formiranje Republike Sjeverne Ingrije i izabrali privremenu vladu s pretenzijama na veći dio regije između Estonije i Finske koja je sada u Ruskoj Federaciji oko Sankt Petersburga. Ingermanlanderi su jedina etnička skupina koja je podvrgnuta potpunoj deportaciji od strane Sovjeta, a koja još nije rehabilitirana. Svako pozivanje na njih, za razliku od ostalih kažnjenih naroda, zapravo je zabranjeno sve do 1991. godine. Ingermanlanderi se ponekad pomiješaju s Ižorima, ali jedini razlog zbog kojeg se ponekad smatraju povezanim jest da njihova imena potječu od švedskog imena. Ižori su poznati još od kraja 12. stoljeća, kada su bili dio novgorodske države, sve dok u 15. stoljeću nije započeo uspon Moskve. Ižori su zadržali svoj jezik koji je usko povezan s finskim, ali su više ili manje prešli na pravoslavlje. U 17. stoljeću, Šveđani su među njima smjestili dvije etničke skupine: Evremejeve i Savakote, koji su postali preci Ingermanlandera. I oni su govorili finski jezik, ali su ostali odvojeni od Ižora jer su bili luterani. Nakon revolucije 1917. godine živjelo je u ovom području oko 16.000 Ižora i oko 160.000 Ingermanlanda. Osim toga, u Sibiru bilo je oko 1.000 Ingermanlandera koji su prognani nakon 1804. godine.