Povijest Mediterana: Značaj ekonomije, sukobi i obnova civilizacija

Uvod
Povijest Mediterana, sadržana u 6 do 10 milenijuma povijesti, predstavlja gomilu znanja koje predstavlja izazov za svaku razumnu analizu- mogli bismo slobodno reći da je mediteranska prošlost 'nagomilana u slojevima koji su debeli kao povijest daleke Kine'. Obale Sredozemlja udomile su mnoge kulture Staroga svijeta i antike – egipatsku, mikensku, feničku i etrursku, grčku, helenističku, rimsku. Ti su se narodi i društva Sredozemlja upisali u europsku i svjetsku povijest mnogim otkrićima, izumima i utjecajima (primjerice, alfabetsko pismo, sunčani kalendar, kovani novac, razvoj demokracije, prava i dr.) - zato je 'kolijevka civilizacije' dominantna metafora za Sredozemlje. U ovome seminaru pokušat ćemo dati kratak opis Mediterana, s pozornošću na Mediteran i njegove civilizacije u povijesnom kontekstu te kakav su utjecaj imali na daljnji razvitak Mediterana ali i svijeta.

Mediteran kao geografski pojam
Što je uopće Mediteran ili Sredozemlje? Mogli bismo ga još opisati i kao 'prostor u središtu zemlje', tj. između većih kopnenih dijelova Zemlje (lat. Mediteran, in meddio terrae=srednji+ terra=zemlja). Važno je napomenuti da je bitno razlikovati pojmove 'Sredozemlje' ili 'Mediteran' od pojma 'Sredozemno more', iako zajedno čine geografsku cjelinu. Mediteran, Sredozemlje ili 'Unutrašnje more' (Mare Internum) kako su ga zvali antički narodi, smješteno je između triju kontinenata – Europe, Afrike i Azije – i dvama tjesnacima (Gibraltar na zapadu i Bospor na istoku) povezano s Atlantskim oceanom i azijskim Crnim morem. Krajolik Sredozemlja ne čine samo obale i otoci nego i dublja unutrašnjost; on zahvaća planine, visoravni i ravnice pet sredozemnih poluotoka (Iberski, Apeninski i Balkanski poluotok, Mala Azija i Sjeverna Afrika). Otočne i poluotočne skupine razbijaju cjelinu Sredozemlja i čine od njega 'skup mora' (Jonsko, Egejsko, Tirensko, Jadransko more i dr.).