Od iznenadnog poraza do tijesne pobjede: Je li Merzov uspon na čelo Njemačke najava stabilnosti ili krhkosti europskog giganta?

Njemačka politička scena doživjela je rijedak presedan kada kandidat za kancelara, Friedrich Merz, nije uspio dobiti dovoljno glasova u prvom krugu glasovanja u Bundestagu. U povijesti poslijeratne Njemačke nikada se nije dogodilo da pobjednik izbora, kojega je podupirala vladajuća koalicija, u početnom pokušaju ne uspije osigurati potrebnu većinu zastupnika. Unatoč tomu, Merz je u konačnici ipak uspio osvojiti dovoljan broj glasova u drugom krugu, čime je izbjegnut potpuni politički zastoj. Ovakav ishod — najprije poraz, a potom tijesna, ali dovoljna pobjeda — pokrenuo je raspravu o stabilnosti nove njemačke vlade i ozbiljnim izazovima koji je očekuju.

Njemački kancelar bira se u Bundestagu tajnim glasovanjem nakon što stranke koje posjeduju većinu dogovore koalicijski program. U Merzovu je slučaju taj dogovor obuhvatio suradnju konzervativnog bloka (Kršćansko-demokratska unija CDU i njezina sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija CSU) s dotada vladajućim socijaldemokratima (SPD). U normalnim uvjetima parlamentarna većina nastupa disciplinirano, dajući potporu zajedničkom kandidatu, no Merz je u prvom krugu ostao ispod praga od 316 glasova. Premda su koalicijski partneri zajedno imali 328 zastupnika, njih dio je očito "prebjegao" ili pak odlučio glasati suzdržano. Tko su ti zastupnici i koje su im bile nakane, teško će se doznati, budući da je procedura glasovanja bila tajna.