Obljetnica ubojstva Hašogija i sve veće borbe na saudijskom dvoru

Godinu dana nakon jezivog ubojstva novinara Džamala Hašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu, prestolonasljednik Mohamed bin Salman u jednom je intervjuu preuzeo odgovornost za zločin. Međutim, odbacio je optužbe da je počinio ubojstvo. CIA, američka tajna služba, izvijestila je prošle godine, kako je prepuna uvjerenja da princ stoji iza ubojstva. I izaslanica UN-a Agnes Callamard izjavila je da se prestolonasljedniku ne može dopustiti da jednostavno pobjegne s ovom političkom likvidacijom. Ipak, nije učinjeno ništa na sučeljavanju s vlastima u Rijadu. Međunarodna zajednica radije gleda drugačije i štiti svoje interese. Godinu dana nakon ubojstva ne samo da još uvijek nema dostojnog groba, nego nema ni pravde.

Ima još puno, puno pitanja, ali saudijsko vodstvo odbija odgovore. Džamal Hašogi imao je odgovore. Toliko odgovora, da ga je to koštalo života. U svom posljednjem članku za Washington Post napisao je da su Arapi ili neinformirani ili dezinformirani. Bio je u pravu, iako on sam nije bio nikakav disident, već više kritičar sa strane konzervativnog establišmenta. Ljudi u arapskom svijetu moraju na svijet gledati kroz stereotipe prijatelja i neprijatelja koje im država drži pred licima. Ako uključite TV ili radio u Rijadu ili Dubaiju, mislite da znate kako su iza svih problema Iran, Katar i Muslimansko bratstvo. A oni koji žive u Dohi ili Teheranu mogu samo vidjeti bogate susjede i njihove saveznike kao začetnike svih problema. Dugo je trajao rat za istinu u regiji. Od krize blokade Katara 2017. godine, rat je brutalniji nego ikad prije. Svako tko otvoreno kritizira vladu u Rijadu ili Abu Dabiju smatra se izdajnikom ili stranim agentom. Teško koja arapska riječ je toliko negativna kao znatiželja. Radoznalost znači otvaranje problema. Diktature i autokratski državni modeli desetljećima su stvarali ovo duhovno osiromašenje, jer znanje je moć. A Zapad te sustave i danas podržava.