Nova kriza na Haitiju traži čvrsti rez s postojećim političkim sustavom

Haiti je u egzistencijalnom trenutku. Oluja korupcije, gladi, pandemije i zastrašujući porast oružanih pljački i otmica potaknula je osjećaj očaja među Haićanima dok eskalira politička kriza. "Mi Haićani živimo kao da smo već mrtvi", rekao je 32-godišnji aktivist Domini Resain na skupštini u Port-au-Princeu početkom svibnja. Resain je dio trogodišnjeg prosvjednog pokreta koji vode mladi, a korijene ima u neredima iz 2018. zbog visokih cijena goriva i nedostatka posla i zdravstvene zaštite. Postavili su državnu korupciju kao glavni fokus svog djelovanja , a predsjednika Jovenela Moïsea metom eskalacije prosvjeda.

Haiti je postao prva crnačka republika i prva neovisna karipska država na svijetu kada je početkom 19. stoljeća odbacio francusku kolonijalnu kontrolu i ropstvo. No neovisnost je dovela do omalovažavajuće cijene. Mlada republika je morala platiti odštetu Francuskoj za bivše vlasnike robova. "Dug za neovisnost" iz 19. stoljeća isplaćen je tek 1947. Nedavno je Port-au-Prince tražio da Francuska vrati novac. Kronična nestabilnost, diktature i prirodne katastrofe posljednjih desetljeća ostavili su zemlju kao najsiromašniju naciju u Americi. U potresu 2010. godine usmrćeno je više od 200 000 ljudi, a nanesena je velika šteta infrastrukturi i gospodarstvu. Mirovne snage UN-a uspostavljene su 2004. godine kako bi pomogle stabilizirati zemlju, a povukle su se tek 2017. godine. Predsjednik Jovenel Moise položio je prisegu kao predsjednik u veljači 2017. godine. Njegova inauguracija okončala je dugotrajnu izbornu krizu koja je započela u listopadu 2015., kada su poništeni izbori zbog optužbi za prijevaru. Izborni sud u siječnju 2017. g. Moisea konačno je proglasio pobjednikom na predsjedničkim izborima u studenom 2016. godine. Poduzetnik i izabrani nasljednik bivšeg predsjednika Michela Martellyja, nikada prije nije obnašao političku dužnost.