Njemačka pred povijesnim izborima: Velike stranke su u drugom planu, njemačku budućnost odredit će sraz između "kapitalista i komunista" jer jedne od njih morat će pozvati za kormilo

Brzo se približavaju novi njemački parlamentarni izbori (26. rujna ove godine), a tko god da osvoji iste bit će to velika prekretnica za Njemačku jer kancelarka Angela Merkel, koja je zemlju vodila od 2005. godine, odlazi u političku mirovinu. U tih 16 godina potvrdila je Njemačku kao učinkovitu gospodarsku velesilu koja se često s pravom naziva "lokomotivom Europe". Može se reći da je njen glavni angažman bio oko toga, a svi potezi su se svodili na to kako njemačkoj industriji osigurati najbolje uvjete za djelovanje. Iako javno uvijek lojalna svojim saveznicima u Washingtonu, Merkel nije ignorirala njemačke nacionalne interese pa će tako plinovod prema Rusiji, Sjeverni tok 2, biti kompletiran još za njenog mandata (te pušten u promet do kraja ove godine). Na vanjskopolitičkom planu je pak najčešće igrala konstruktivnu, mirovnu i posredničku politiku, primjerice za vrijeme sukoba na istoku Ukrajine. U isto vrijeme Njemačka nije hrlila s podupiranjem vojnih intervencija što se ne može reći primjerice za Francusku i Britaniju koje su 2011. izvršile, zajedno sa SAD-om, agresiju na Libiju.

Veliku migrantsku krizu 2015. mnogi će joj zamjeriti i to je bila točka znatnog pada njene popularnosti. Primanje stotina tisuća migranata i izbjeglice je nešto što mnogi Nijemci nisu podržali što je pak dalo krila uzletu desničarske stranke AfD (Alternativa za Njemačku) koja je danas bitan politički faktor - iako će na predstojećim izborima biti izolirani (nitko, barem ne javno, nema namjeru koalirati s AfD-om). No, jedna skupina (osim samih izbjeglica) svakako je bila zahvalna kancelarki na "politici otvorenih vrata" - njemački industrijalci koji stalno muku muče s tržištem rada koje im je stalno nedostatno.