Trans-atlantski trgovinski raskol već za nekoliko dana ili Trumpov najveći blef do sada?

Donald Trump je ponovno uzburkao svjetsku politiku najavom uvođenja visokih, čak 50-postotnih carina na svu robu iz Europske unije. Za neke je ovo iznenadni potez koji može dovesti do velikog transatlantskog trgovinskog sukoba i, potencijalno, dubokih posljedica po globalno gospodarstvo. Za druge je riječ samo o još jednom "blefu" koji bi trebao poslužiti kao taktika pritiska na Bruxelles uoči novih krugova pregovora. U proteklom razdoblju, Trump je već više puta koristio upravo takav pristup – najavljivao bi drastične mjere, da bi ih kasnije ublažio ili odgodio. No, sada je retorika još oštrija, a vremenski okvir kratak: prvi lipanj postavlja se kao dan kad bi nova carinska politika mogla stupiti na snagu. Hoće li zaista doći do raskola koji će potresti i poremetiti europsko-američke odnose ili će se sve svesti na žestoko, ali prolazno prepucavanje?

Povod za najnovije zaoštravanje je Trumpovo nezadovoljstvo smjerom pregovora s EU-om, koje je opisao kao potpuno neproduktivne. Činjenica jest da SAD ima robni trgovinski deficit s Europom, što je Washingtonu već dulje vrijeme trn u oku. Trump tvrdi kako je upravo zaštita američke proizvodnje i radnih mjesta ključan motiv za uvođenje tarifa, no brojni stručnjaci smatraju da je primarni cilj pritisnuti EU da pristane na bilateralne dogovore koji bi značajno išli na ruku SAD-u. Očekuje se da bi takvi sporazumi, ako do njih dođe, bili skrojeni po mjeri najveće svjetske ekonomije, čime bi se u konačnici američki proizvodi pokušali nametnuti na europskom tržištu na povoljnijim uvjetima. Slično se dogodilo i s Velikom Britanijom: iako detalji tog sporazuma nisu posve javni, već je jasno da London, u želji za "post-brexitovskim" uspjehom, ide mnogo susretljivije prema američkim zahtjevima. Taj "uspjeh" s britanske strane Trumpu je očito dodatni poticaj da i ostatak Europe pokuša privoljeti na povoljnije uvjete.