Latvijski izbori razbijaju sliku Baltika

Daugavpils | Andris Ivanovs / Pexels

Prozapadni smjer nije ugrožen, ali rast protivnika militarizacije pokazuje društvo podijeljeno strahom od Rusije, rata i siromaštva.

Piše F. Vuković

Izdaleka Baltik izgleda kao prostor izliven iz jednog političkog kalupa. Estonija, Latvija i Litva u zapadnim se medijima pojavljuju gotovo isključivo kao najodanije članice NATO-a, najglasnije zagovornice naoružavanja Europe i najdosljednije protivnice bilo kakvog približavanja Rusiji.

Njihove vlade doista uglavnom vode takvu politiku. No država nije isto što i vlada, baš kao što službena vanjska politika nije isto što i raspoloženje cijelog društva. I ne, pritom ne mislimo isključivo na veliku rusku manjinu u tim zemljama.

U nastavku teksta čitajte:

Latvijska putovnica koja ne otvara vrata birališta: gotovo 160.000 ljudi živi s tim neobičnim statusom.
Premijer osvaja rekordna 42 mandata, a njegova koalicija ne može opstati.
Nekretninski tajkun uspoređivan s Trumpom izbio je na drugo mjesto. Na čemu raste njegova "Latvija na prvom mjestu"?
Na istočnoj granici Latvije nisu važne samo vojne baze.
Mladi odlaze, mjesta se prazne, vojni proračun raste.
Između straha od Moskve i straha od rata: koliko prostora latvijskom biraču ostaje za neslaganje?

Nastavite čitati uz pretplatu:

NATO utvrda ili nešto kompleksnije: Baltik izgleda monolitno, ali izbori u Latviji govore nam da stvari nisu tako jednostavne

U nastavku teksta čitajte:

Postavke kolačića