Američki ulet između Erevana i Bakua koji Iran neće dozvoliti, a Rusija nema čime spriječiti - Tko kontrolira mostove Kavkaza, kontrolira tok energije, robe, pa i politike između Europe, Bliskog istoka i Azije

Koridor o kojem se posljednjih dana dosta govori zapravo je stara ideja s novim imenom i vrlo konkretnom geopolitičkom težinom. Riječ je o kopnenom i željezničkom pravcu kroz armensku pokrajinu Sjunuk (nekadašnji Zangezur) koji bi spojio glavni dio Azerbajdžana s njegovom eksklavom Nahčivanom, a zatim s Turskom. O sličnom otvaranju prometnih veza raspravljalo se još nakon rata 2020., kada je dogovoreno "odmrzavanje" regionalnih ruta, no bez preciznog modela suvereniteta i kontrole. Danas je taj koridor ponovno u središtu, ali uz bitno drukčiji okvir – američki.

U petak, 8. kolovoza, u Bijeloj kući su armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisali mirovni sporazum kojim se otvaraju ključne prometne veze te uspostavlja novi tranzitni pravac zanimljivog imena (!) "Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet" (TRIPP). Prema izvještajima, Washington dobiva ekskluzivnu ulogu u razvoju i upravljanju dionicom kroz Armeniju, u aranžmanu koji je opisan i kao dugoročni zakup. Formalno, ruta bi trebala funkcionirati unutar armenskog pravnog poretka, ali uz američku operativnu i komercijalnu prisutnost.