Kako teroristički napadi formiraju autoritarnu vlast u Turskoj

Niz bombaških napada koji su zadesili Tursku dio su određenog niza koji ima političku pozadinu i poruku za tursku vlast. Otkako je Ankaru zadesio prvi bombaški napad 17. veljače, u kojemu je napadnut vojni autobus i u kojem je ubijeno 29 osoba, još dva smrtonosna napada dogodila su se u Ankari i Istanbulu. Kilometar udaljeno od napada na vojsku, drugi samoubilački napad dogodio se na središnjem trgu Ankare. U tom napadu 13. ožujka ubijeno je 37 osoba, ranjeno 125, a zemlja je potresena do srži. Na kraju je bombaški napad odnio živote i na popularnoj turističkoj ulici Istiklal u Istanbulu, punoj kafića, restorana, stranih konzulata i vladinih zgrada. Među poginulima su i dva američka Izraelca te jedan iranski državljanin.

Djelomično se radi o odgovorima na tursku dugotrajnu blokadu gradova Yuksekova, Sirnak i Nusaybin kojima se želi ugroziti logističke linije Kurdistanske radničke partije (PKK) i njezinog novoosnovanog mladog krila Građanske obrambene jedinice. Ankara želi slomiti kurdski otpor silom. Plan je da se prvo očiste rovovi i barikade u gradovima, a potom dovedu snage na stalnoj dužnosti kako bi se obnovila vlast Ankare u nemirnim četvrtima. PKK stoga ima samo jedan način otpora Ankari, a to je voditi bitku terorističkim načinom u zapadnoj Turskoj. Unatoč društvenoj i ekonomskoj cijeni, ne postoje znakovi umirivanja zaraćenih strana. Ankara poručuje da će se boriti protiv terorizma bez obzira na cijenu, a PKK izdaje priopćenja u kojima upozorava da će se sukobi povećavati i širiti.