Kako spojiti Europu i Sahel: Maroko nastupa kao sve važniji faktor diplomacije u nestabilnom Magrebu

Već neko vrijeme Kraljevina Maroko se pokušava profilirati kao zemlja promicateljica umjerenog islama i kao medijator na području Sahela. Prije deset godina Maroko je započeo Nacionalnu inicijativu za ljudski razvoj i preuzeo nadzor nad bogomoljama. Marokanska vlada preuzela je i obrazovanje mladih imama i muršidata (ženske islamske učenjakinje) te pokrenula racionalizaciju, rehabilitaciju i modernizaciju tradicionalnog obrazovanja. Od prošle godine, Maroko je pokrenuo i programe vjerske suradnje s arapskim i afričkim zemljama. Sve to ne bi bilo čudno da Marokom ne vlada islamistička stranka, narasla na rezultatima ustanka tzv. Arapskog proljeća, u potezu koji je poštedio marokanskog kralja Mohameda VI. značajnijih poteškoća u zemlji. Nedavni susret marokanskog islamističkog premijera s egipatskim predsjednikom, međutim, pokazuje da se međupolitički odnosi u samom Maroku nisu pretjerano poboljšali.

Lista zemalja s kojima Marokanci žele surađivati je u porastu. Uz Mali, koji vrvi problemima vezanim za nesigurnost i nestabilnost, udio u novoj marokanskoj ulozi žele imati Gvineja, Nigerija, Obala Bjelokosti, Gabon, Maldivi, Tunis, Libija, čak i Egipat. Diplomatska strategija Maroka dosegla je svoj vrhunac kada je krenula ozbiljnija rasprava o vjerskom ekstremizmu na međunarodnoj sceni, a posebice u islamskom svijetu. Maroko je alternativu tim radikalnim ideologijama pronašao u širenju tzv. umjerenog islama, u čemu surađuje s vladama Mauritanije i Senegala, nastojeći sebe učvrstiti kao ključnu zemlju koja razumije probleme Sahela i istovremeno ih želi riješiti.