Kad Macron "izda" Merza: Unutarnja bitka za novac, oružje i utjecaj - pukotine u ratnom konsenzusu i prilika za Europu?
Kako spor Njemačke i Francuske oko zamrznute ruske imovine i Mercosura razotkriva granice europske solidarnosti i što to znači za kontinent?
Objavljeno
Godinama je francusko-njemački tandem prodavan kao "motor Europe", a nakon ruske invazije na Ukrajinu i kao moralni stup zapadnog "jedinstva". Berlin i Pariz predstavljani su kao dvije polovice iste racionalne, proeuropske, "civilizirane" politike, koja navodno zna što je najbolje i za Ukrajinu i za ostatak kontinenta, a to bi bio nastavak rata sve dok Rusija ne doživi "strateški poraz". U javnom prostoru gotovo da nije bilo dopušteno zamisliti da ta formula možda nije ni realna, ni održiva, a bome ni osobito miroljubiva.
U 2025. godini ta pažljivo građena slika počinje se polako raspadati. S jedne strane imamo novu Njemačku pod Friedrichom Merzom, koja se želi vratiti ulozi "ozbiljne sile" – s trilijunima eura za infrastrukturu i obranu, s ambicijom da dominira europskom industrijom oružja i diktira tempo aktualne politike prema Moskvi. S druge strane stoji oslabljena Francuska Emmanuela Macrona - visoko zadužena, sa sve manjim manevarskim prostorom u domaćoj politici, ali i dalje sklona velikoj geopolitičkoj "gesti", uključujući izjave o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu.