Kako razgovor Putin-Trump otkriva stare dileme i otvara nove neizvjesnosti po pitanju Ukrajine

Razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkoga predsjednika Donalda Trumpa, održan jučer, podigao je brojna očekivanja, ali i zadržao veliku dozu neizvjesnosti u vezi s budućim koracima za mogući završetak rata u Ukrajini. Već mjesecima traje intenzivna diplomatska aktivnost, uz pokušaje raznih posrednika da potaknu izravan susret dviju zaraćenih strana ili barem dogovor o privremenom prekidu vatre. Trump je uoči razgovora s Putinom isticao da bi upravo on mogao biti katalizator uspješnih pregovora, a retoriku je dodatno podgrijao javnim obećanjima o sposobnosti "zaključenja" ovog sukoba u kratkom roku. Ipak, nakon razgovora od otprilike dva sata, konačan rezultat ostaje neodređen, te se čini da su obje strane spremne – barem retorički – započeti proces kreiranja dokumenta za buduće mirovne pregovore, ali ne i pristati na konkretne uvjete.

Putin je po završetku razgovora ponovio već poznatu tezu: Rusija je navodno spremna na mir, no treba ukloniti "temeljne uzroke" rata. U medijskim istupima Kremlja ti se uzroci (demilitarizacija Ukrajine i takozvano "de-nacifikacijsko" pitanje) često interpretiraju kao opravdanje za ruske vojne akcije. Kremlj rado naglašava kako se ukrajinska suradnja sa Zapadom, posebice na vojnom planu, kosi s ruskim sigurnosnim interesima, što i dalje ostaje jedno od središnjih objašnjenja zašto Moskva oklijeva s bilo kakvim sveobuhvatnim prekidom vatre. Neki analitičari drže da je takav stav prije svega pregovaračka taktika kojom se pokušava steći maksimalna "startna pozicija" za pregovore, dok drugi vjeruju da je riječ o doista krucijalnom uvjetu bez kojega Kremlj neće pristati na smirivanje sukoba.