Iranski izbori pred vratima: Kojim putem će nastaviti Islamska Republika?

Što se više proučava Bliski istok, osobito nakon referenduma u Turskoj, sve je očitije da je Iran jedna od rijetkih (ako ne i jedina) zemlja ove svjetske regije u kojoj se ne zna tko će pobijediti na idućim izborima. Slično je i s predsjedničkim izborima u ovoj državi, koji se održavaju u petak, 19. svibnja. Tko god pobijedio na njima, morat će se suočiti s gospodarskom nesigurnošću, financijskim zavrzlamama, politički napetim odnosima među frakcijama, skrivenom međunarodnom izolacijom i regionalnom ulogom Islamske republike.

U Iranu je predsjednik čelnik izvršne vlasti i druga najmoćnija osoba političkog sustava, nakon Vrhovnog vođe. Predsjednik je na čelu Vlade i nominira ministre koje treba prihvatiti Madžles. Tijekom mandata Predsjednik može mijenjati ministre, ali svaki novi ministar mora dobiti privolu parlamenta. Ujedno, Predsjednik postavlja veleposlanike, na savjet ministra vanjskih poslova i čelnik je Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost. Predsjednik i vlada imaju pravo predlagati zakone parlamentu, ali ujedno imaju mogućnost donošenja odredbi i dekreta s namjerom izvršavanja administrativnih funkcija, osiguravanja implementacije zakona i reguliranja upravnih ustanova. Predsjednik ujedno potpisuje međunarodne povelje i ugovore, nakon potvrde parlamenta. Odgovornost Predsjednika je višestruka, jer za svoje postupke, ovlasti i odgovornosti odgovara i parlamentu i Vrhovnom vođi. Svaki ministar je pojedinačno odgovoran Predsjedniku i parlamentu.