Trumpovo povlačenje u Davosu izgleda kao smirivanje situacije, ali cijeli kontekst oko Grenlanda pokazuje nešto drugo. Nakon nekoliko tjedana u kojima je otvoreno razmatrao mogućnost uzimanja tog danskog teritorija, uz prijetnje carinama i priču o vojnoj opciji, američki predsjednik sada poručuje da se odustaje i od sile i od carina. U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu ponovio je kako Sjedinjene Države žele Grenland zbog sigurnosti, djelomično i resursa, ali naglašava da ga neće zauzeti vojnom akcijom. Istog dana objavljuje da se odustaje od carina koje je već najavio za 1. veljače. Na površini to izgleda kao povratak razumu, u stvarnosti je riječ o još jednom skoku iz jednog ekstrema u drugi, unutar iste strategije.
Detalji posljednjih tjedana otkrivaju koliko je ta strategija agresivna. Trump je na društvenim mrežama prijetio carinama od 10% na svu robu iz Britanije i niza država Europske unije, uz najavu da bi se taj udar povećao na 25% tijekom ljeta. Te carine predstavljene su kao pritisak sve dok Europa ne pristane na prodaju Grenlanda. U europskim glavnim gradovima takav potez opisan je kao ucjena i oblik političkog iznuđivanja. Prema neslužbenim izvorima iz Bijele kuće, ideja carinskog pritiska potekla je od ministra trgovine i dijela kabineta, koji su pokušali smisliti instrument pritiska koji bi zadovoljio predsjednikov apetit za demonstracijom moći, ali bez otvorene vojne prijetnje.