Fidel Castro: "države Latinske Amerike se udružuju u savez bez SAD-a, dekadentna imperija je pred raspadom"

Nakon održavanja regionalnog "summita Amerika" prije nekoliko dana u Kolumbiji, Fidel Castro ima razloga biti zadovoljan - nikada do sada nisu sve zemlje Latinske Amerike toliko čvrsto stale u obranu Kube i osudu američkog polustoljetnog embarga protiv te zemlje. Kada su američki predsjednik Barack Obama i državna tajnica Hillary Clinton dolazili u Cartagenu, teško da su mogli očekivati gotovo napetu izolaciju od strane svih 33 članica - pa čak i od strane glavnog (i jedinog) saveznika u Južnoj Americi, Kolumbije.
Puno toga se dogodilo u svega nekoliko dana, no mnogi događaji koji trenutačno svjedočimo na prostoru Latinske Amerike su od iznimnog povijesnog značaja. Takva masovna podrška Kubi nije slučajnost - Kuba je uvijek bila, i danas je, simbol otpora prema regionalnoj dominaciji SAD-a. Nadalje, brazilska predsjednica Dilma Rousseff istaknula se kao važna predstavnica u ekonomskoj grupaciji BRICS koja za cilj ima radikalan otklon od američke ekonomske i monetarne politike. Štoviše, Rousseff se nedavno sastala s Barackom Obamom i otvoreno mu iznijela niz kritika (vidi: Brazilska predsjednica Dilma Rousseff sastala se s Obamom i kritizirala američku monetarnu politiku).
Uskoro nakon summita u centralni fokus dolazi Argentina i predsjednica Cristina Fernández de Kirchner koja je objavila nacionalizaciju španjolskog naftnog giganta, kompanije Repsol - unatoč činjenici da je vijest duboko šokirala Europu, iza predsjednice Kirchner odmah su stale sve regionalne saveznice u Južnoj Americi (opširnije: Šok i gnjev u Španjolskoj i EU - Argentina nacionalizirala španjolski udio u naftnom gigantu, kompaniji YPF - slavlje na ulicama Buenos Airesa).

Jedna osoba sva ova događanja svakako prati s velikom pozornošću - Fidel Castro. U neku ruku bi se moglo konstatirati da su ovo trenutci na koje je Fidel čekao doslovno pola stoljeća - čvrsta, ujedinjena, socijalno progresivna Latinska Amerika koja postaje glavni globalni otpor SAD-u nakon što su toj svjetskoj velesili desetljećima doslovno bili samo teritorij za eksploataciju. U svakoj progresivnoj vlasti Latinske Amerike, od Chaveza do Moralesa, od Rafael Correa do predsjednice Cristina Fernández - u manjem ili većem intenzitetu tinja neizbrisivo nasljeđe kubanske revolucije.