Novi val prosvjeda u Iranu sada je već jasno povezan s otvorenom razmjenom prijetnji između Washingtona i Teherana. Dok se na terenu radi o buntu zbog inflacije i sloma valute, na višoj razini stiže veća eskalacija - ukratko, Washington vidi prostor za intervenciju i prijetnje su sad konkretne. Trump, koji Iran ističe kao glavnog neprijatelja još od svog prvog mandata, itekako je svjestan da je Teheran poljuljan (naročito nakon svih događaja u 2025. godini) i u ovoj situaciji traži još veću eskalaciju, možda čak i direktnu intervenciju. Nije teško zaključiti da iza novog pritiska na Iran još jednom također stoji i izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji se prije nekoliko dana sastao s Trumpom.
Vrijedi podsjetiti i na simboliku današnjeg datuma. Naime, 3. siječnja 2020, točno prije šest godina, Sjedinjene Države su u zračnom napadu dronom kod bagdadske zračne luke ubile Qassema Soleimanija, zapovjednika elitne postrojbe Quds unutar Iranske revolucionarne garde i jednu od najutjecajnijih figura iranske regionalne strategije. Ubijanje Soleimanija tada je predstavljalo najdramatičniju eskalaciju američko-iranskog sukoba u desetljećima i trenutak u kojem je Iran bio korak do otvorenog rata sa SAD-om. Za Teheran je Soleimani ostao simbol otpora američkom pritisku, dok se u Washingtonu njegova likvidacija i danas navodi kao primjer politike "preventivne sile". Činjenica da se nove američke prijetnje i razmjena upozorenja odvijaju upravo na godišnjicu tog ubojstva dodatno pojačava percepciju kontinuiteta sukoba i podsjeća da se današnja eskalacija ne događa u povijesnom vakuumu, nego na liniji koja traje godinama.