Je li pokojni Žirinovski otvarao šampanjac osam godina prerano?

Američki predsjednički izbori održavaju se za 14 dana, a sudeći prema brojnim anketama koje izlaze ovih dana bit će to iznimno tijesna utrka sve do samog kraja. Donald Trump i Kamala Harris gotovo su potpuno izjednačeni u ključnim saveznim državama. Harris ima malu prednost na nacionalnoj razini, no, kako i znamo, američke izbore ne određuje većina glasova već koliko tko uspije skupiti elektorskih glasova po saveznim državama što pak znači da ih je ključno svega oko sedam. Podsjetimo i na to kako je Hillary Clinton 2016. osvojila većinu na nacionalnoj razini, ali nije postala predsjednica jer je Trump uspio izvući pobjedu po važnijim saveznim državama. Puno toga upućuje na to da bismo za dva tjedna mogli gledati reprizu takvog scenarija.

14 dana je malo i puno, ovisno kako se uzme. Aktualni trendovi ne idu na ruku demokratima bez obzira koliko se Kamala Harris nastojala distancirati od činjenice da je ona zapravo ključni dio ove administracije već četiri godine. Za njenog mandata Izrael pustoši Libanon i Pojas Gaze, a ruska vojska osvaja sve veći teritorij istočne Ukrajine. Svakim danom dok to traje jedan dio birača rezignirano odlučuje da će ove izbore preskočiti, a neki možda i mijenjaju stranu prelazeći kod Trumpa. Vanjska politika vjerojatno ne uzrokuje veće prebjege demokratskih birača jer ako su nezadovoljni masakriranjem palestinskih civila, a mnogi jesu, onda nipošto ne mogu u Trumpu vidjeti "manje zlo", štoviše, poznavajući njegov stav prema Bliskom istoku, on je u ovom segmentu priče vjerojatno i puno "veće zlo". No, njemu ide na ruku i glasačka apatija - ako demokratski birači odluče ne izaći na izbore 5. studenog to, dakako, ide njemu u korist.