Budućnost Grenlanda (2. dio): Između Amerike i Kine

Tijekom posljednje tri godine Sjedinjene Države pojačale su svoju aktivnost na Arktiku, preusmjerivši se s malo interesa za regiju na njezino uključivanje u svoju politiku globalnog obuzdavanja Kine i Rusije. Arktičke strategije koje su usvojili Ministarstvo obrane i vojne grane tijekom 2019. - 2021. definiraju Arktik kao područje "od ogromnog geostrateškog značaja" i "ključno mjesto za globalnu projekciju moći" i "vitalno za interese nacionalne sigurnosti "- izravno povezan s domovinskom obranom.

Grenland igra važnu ulogu u tim dokumentima. To se tiče projekcije vojne moći zbog morskih luka i zračnih luka na otoku, kao i ranog upozoravanja i satelitskih komunikacija. Najsjevernija američka radarska stanica za rano upozoravanje s balističkim projektilima (s uzletištem i morskom lukom) nalazi se na Grenlandu - u zračnoj bazi Thule. Preostala četiri radarska mjesta ovog tipa nalaze se u SAD-u (tri) i Velikoj Britaniji (jedno). SAD tamo također prikupljaju dragocjene meteorološke podatke. U budućnosti bi SAD mogle koristiti vojne objekte na otoku za jačanje nadzora pomorskog prolaza između Grenlanda i Islanda (dio takozvanog jaza GIUK) ili za nadzor transpolarnog brodarstva koje bi, prema američkim procjenama, mogao revolucionirati globalnu trgovinu za 20-30 godina. SAD predviđaju rast konkurencije za resurse i pomorske putove na Arktiku, strahujući od daljnjeg širenja ruske vojne nazočnosti i kineskog utjecaja u regiji. Američke rasprave ukazuju da bi pojačana američka vojna aktivnost na Grenlandu mogla obuhvaćati češće pomorske ophodnje, pripremanje vojne opreme za marince za protupodmorničko ratovanje (kao dio novog dizajna snaga) ili pripremu infrastrukture za podmornice i P-8. Zrakoplov F-35.