Bespilotne letjelice nad Afrikom: ciljano ubijanje sa znatno manjim troškovima

Odluka SAD, koje planiraju svoju poziciju u Africi osigurati novom bazom za bespilotne letjelice odnosno dronove u Nigeru, kako bi se na taj način mogla pružiti pomoć francuskoj vojsci, koja napreduje prema sjeveru Malija, podgrijala je i otvorila nova pitanja vezana za upotrebu tih bespilotnih ljetelica.

Ove visoko sofisticirane bespilotne letjelice već su se pokazale kao izuzetno učinkovite na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a koriste se za tzv. "ciljano ubijanje" protivnika, koje SAD procjene kao teroriste. Najnovija baza za ove letjelice će biti uz samu istočnu granicu Malija, a opsluživalo bi je oko 300 pripadnika vojske i pripadnika privatnih tvrtki koje rade za američku vojsku.

Dronovi iz baze u Džibutiju često se koriste za napade na razne ciljeve u susjednim državama – Jemenu, Sudanu i Somaliji. Nova baza u Nigeru sada bi prilično skratila "vrijeme reakcije" američkih snaga u regiji. Okidač za razmišljanja o potrebi da se ustanovi nova baza bila je prije svega talačka kriza u Alžiru, koja je utjecala i na francusku intervenciju u Maliju - iako je jedan od uzroka takvog razvoja događaja i politika zapadnih sila i SAD, koje su napadima na Libiju otvorile vrata za naoružavanje brojnih pobunjeničkih grupa, protiv kojih se sada bore francuski i malijski vojnici. Odlazeća američka državna tajnica Hillary Clinton ipak obećava da sjeverni Mali neće postati "sigurno područje" za ekstremiste u regiji i za Al Kaidu, koju vidi kao "ozbiljnu, stalnu prijetnju".

Bez obzira na, na prvi pogled, "legitimne" razloge za upotrebu tog oružja, napadi 'dronovima' ipak izazivaju ozbiljne kritike. Usprkos pokušajima da se smanji "kolateralna šteta", u tim napadima često stradaju civili.