Analiza "povijesnog dogovora": Što znači za budućnost EU-a? Je li ovo "Hamiltonov trenutak" nove fiskalne unije? I hoće li silni novac stvoriti pravedniju Europu ili se opet sprema napad na radnike?

Povijesni dogovor oko spašavanja europske ekonomije je postignut danas u ranim jutarnjim satima. Iako se činilo da su pregovori pred mogućim raspadom na kraju su se lideri 27 članica ipak dogovorili. Što je dogovoreno? Iznos fonda iznosit će 750 milijardi eura. Od toga nepovratna sredstava iznose 390 milijardi eura, a ostalo se odnosi na kredite koji će biti podignuti na međunarodnim financijskim tržištima. Dakle, skupina koju čine Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska - protivnici (direktnog) ekonomskog spašavanja najteže pogođenih zemalja koronavirus krizom - ipak su uspjeli poprilično "skresati" inicijalni plan koji je predviđao da čak 500 milijardi eura budu nepovratna sredstva. Taj iznos morao se poprilično rušiti da bi dobio njihov blagoslov. To znači da će zemlje poput Italije i Španjolske ipak morati dugoročno poprilično brinuti o novim kreditima, a njihovo krizno stanje možda se samo prolongira negdje u budućnost. Koliko je to daleka budućnost ovisit će o tome kako će se taj fond trošiti.

Dogovor je fokusiran na financiranje tri ključna faktora. Kao prvo, ovaj novac će biti iskorišten za spašavanje poslovanja koja su pogođena pandemijom. Kao drugo, novac je tu i kako bi se dugoročno provele ekonomske reforme i uvele nove mjere za provođenje istih. I kao treće, fond ima za cilj pomoći u zaštiti oko eventualnih "budućih kriza".