Analiza: Koje su stvarne razlike između sunita i šijita, a koje su razlike stvorene u svrhu političke manipulacije?

'Sunitsko-šijitske podjele dovode do sukoba diljem Bliskog istoka. Napeti odnosi na terenu vidljivi su u Iraku, Siriji, Saudijskoj Arabiji, Jemenu. Dvije velike bliskoistočne sile, sunitska Saudijska Arabija i šijitski Iran bore se za regionalnu premoć. Islamski svijet duboko je podijeljen na ove dvije, nepomirljive denominacije.' Ovakvo pretjerano pojednostavljivanje sunitsko-šijitske podjele učestalo je u javnosti. Da je podjela osnova (samo)identificiranja zajednica u pojedinim državama, te snažno utječe na sukobljavanje, to nosi sa sobom istinu. Međutim, niti su ti sukobi nastali na denominacijskim podjelama, niti podjele izviru iz samih denominacija. Tvrditi da je Bliski istok područje vjerskog sukoba naprosto ne drži vodu.

Podjela sunita i šijita je u svojoj biti politička. Suniti se nazivaju tako jer prate sunnu, djela Proroka Muhameda koja se sastoje od načina kako je Prorok izvršavao vanjske čini, poput ulaska u kuću ili džamiju, pozdravljanja susjeda, ritualno pranje, i slično, pa sve do moralnih i duhovnih djelovanja i stavova, kao što je pomoć prijateljima u nevolji, molitva s koncentracijom, shvaćanje svih ljudskih bića i prirode itd. Šijiti se nazivaju tako jer slijede šiat Ali, Alijev smjer (ili stranku), odnosno slijede put koji je utro Imam Ali, Muhamedov zet i njegov najbliskiji učenik. Ukratko, suniti vjeruju da Muhamed nije ostavio nasljednika, te da je htio da najbolji među njegovim sljedbenicima vode zajednicu muslimana. Šijiti odbacuju to mišljenje, te vjeruju da je Muhamed odabrao svog zeta Alija kao svog nasljednika i kao najbližeg muškog srodnika. Oni smatraju da je vodstvo islamske zajednice nasljedno.