Velika povijest Mađarske i Budimpešte (III. dio): Od zlatnog doba do strašnog sloma, umjesto Pariza skoro do Staljingrada

Vratimo se u Budimpeštu, ovog puta stvarno u "Budimpeštu" jer Budim i Pešta, nakon što se "gledaju" stoljećima, postaju jedan grad 17. studenog 1873. Grad kojem je u više navrata prijetila opasnost da će ostati marginaliziran do kraja 19. stoljeća pretvorio se u jedan od kulturalnih centara Europe.

Ovo je bilo zlatno doba Budimpešte, tisuću godina nakon što su Mađari došli ovdje, a ta milenijska obljetnica svečano je proslavljena 1896. kada je upravo u Budimpešti puštena u promet prva podzemna željeznica na europskom kontinentu i jedna od prvih podzemnih željeznica u Europi i svijetu .

Budimpešta je bila na putu da bude novi Beč, novi Pariz... ali onda se sve raspalo - 1914. izbija Prvi svjetski rat u kojem će nestati brojna carstva, među njima i Austro-Ugarsko.

Prvi svjetski rat završio je 11. studenoga 1918. za Austro-Ugarsku s potpunim vojnim gubitkom, iako su u vrijeme kolapsa sve snage zapravo bile izvan granica 1914. godine. Raspadom austro-ugarske vojske raspala se i zemlja. No, dvije godine nakon dolazi najveći udarac za Mađarsku - u Trianonskom ugovoru potpisanom 4. lipnja 1920., Mađarska je izgubila dvije trećine svog teritorija, više od polovice svog stanovništva, više teritorija nego bilo koja druga zemlja u to vrijeme (isključujući kolonije).