Velika povijest Litve i Vilniusa (II. dio): I dogodio se jedan od najbolnijih razvoda Europe, ali preko gubitka voljenog grada se ne prelazi

Zapovjednik obrane grada, Janusz Radziwill, mogao je okupiti tek oko 5,000 vojnika jer je poljsko-litvanski kralj Jan II Kazimierz Waza, koji se tada nalazio u Vilniusu "zbrisao" s oko 5,000 vojnika čim je vidio da Rusi dolaze, a Rusi (s Kozacima) su pak krenuli na Vilnius s oko 40,000 vojnika (prema nekim izvorima i sa znatno više).

Obrana grada nije imala šanse - Vilnius je pao istog dana i bit će pod ruskom okupacijom šest dugih godina (a uskoro i kao dio Ruskog Carstva punih 120 godina nakon što dođe do raspada Poljsko-litvanskog komonvelta). Sudbina po grad je bila strašna jer Rusi su isti opljačkali do temelja te ga pritom uvelike razrušili. Povijesna svjedočanstva navode kako je palež trajao 17 dana, a pritom je ubijeno na tisuće civila (Kozaci su se pak posebno okomili na Židove - uništili su njihovu četvrt te ih većinom pobili).

Kada je ruski car Aleksis došao u Vilnius 14. kolovoza da vidi što je to novo osvojeno (te kako bi sebe proglasio novim velikim knezom od Litve) nije mogao pronaći adekvatno mjesto za spavanje pa je podigao šator - taj detalj dovoljno govori o tome do koje mjere je grad uništen.

Poljsko-ruski rat trajat će do 1667. te će završiti velikim ruskim teritorijalnim osvajanjima - ovo je ujedno i početak uzdizanja Rusije kao nove velike sile istočne Europe.