Velika povijest Litve i Vilniusa (I. dio): Mala? Bila je najveća zemlja Europe! - a zahvaljujući mudrom kralju imat će ono o čemu će njeni susjedi sanjati još stoljećima

Povijest Litve seže unatrag tisućama godina pošto je ovaj prostor naseljen još od 8. tisućljeća prije naše ere kada je klima postala toplija i kada su narasle šume. Putujući lovci tada su se polako skrasili na ovom prostoru, a već oko 6. milenija počinju s pripitomljavanjem životinja.

Negdje u 3. mileniju prije naše ere na ovaj prostor dolaze Balti, oni koji će biti glavna tema naše današnje priče. Riječ je o Indo-europskom narodu za koji se ne zna točno od kuda je došao, vjerojatno s jugoistoka, a ovdje će se djelomično stopiti s postojećim germanskim i slavenskim narodima, ali i Ugro-fincima i Nordijcima... ipak, zadržat će svoj identitet sve do današnjih dana, odnosno dva plemena će opstati - Litvanci i Latvijci. Bilo ih je mnogo - Staroprusi, Jotvingijci, Skalvijanci, Galindijanci... no sva ova baltička plemena su asimilirana s vremenom, bilo od strane Slavena, bilo od strane Germana ili nekih drugih, no Latvijci i Litvanci su ostali, a s njima i njihov jezik. Dakako, danas kod ovih jezika nalazimo i dosta slavenskih riječi, ali još uvijek je prisutan i onaj izvorni indo-europski vokabular. Čuti kako su govorili Europljani prije nekoliko milenija možda se i najbolje može upravo na prostoru Baltika (s time da su Estonci drugi narod, nisu Balti već Ugro-finci...).

Ondašnja i današnja Litva smjestila se na rijeci Neman koja izvire negdje na oko 50-ak kilometara od Minska, današnjeg glavnog grada Bjelorusije, te protiče kroz znatan dio Litve, a ujedno tvori i prirodnu granicu između Litve i ruske eksklave Kalinjingrad, te dalje utiče u Baltičko more.

Prostor je bio poprilično nepristupačan zbog gustih šuma i brojnih močvara te samim time neatraktivan potencijalnim osvajačima. Zbog toga su Litvanci stoljećima bili "svoji na svome". No, već u 9. stoljeću nove ere počinju ih "gnjaviti" Vikinzi koji dolaze preko mora te napadaju njihova naselja. S druge strane pak postoji već Kijevska Rus' - prva istočnoslavenska država (na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije), a ona također od Latvijaca ima zahtjeve, traže da im isplaćuju danak. Nadalje, tu su i germanski viteški redovi koji se počinju širiti prema Baltiku s velikom ambicijom za ekspanziju.