Treća nesreća: Napoleon i Hitler čekaju nasljednika
Europa se opet poigrava idejom "poraza Rusije", zaboravljajući svoje lekcije iz povijesti.
Objavljeno
Talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini poručio je da Bruxelles "opasno koketira" s idejom sukoba s Rusijom. Upozorio je da je militarizacija kontinenta i zapljena ruske imovine "rizična i nepromišljena", podsjećajući da Italija, kako kaže, "nije u ratu s Moskvom" i da on ne želi da njegova djeca ratuju protiv Rusije.
Moskva je njegovu izjavu pozdravila, posebno dio u kojem Salvini podsjeća da ni Napoleon ni Hitler, uz sve svoje armije, nisu uspjeli "baciti Moskvu na koljena", pa je teško vjerovati da će to poći za rukom današnjim europskim liderima.
Paralelno s tim, europske prijestolnice podižu vojne budžete i pripremaju javnost za "žrtve" – britanski načelnik stožera govori o potrebi da se društvo psihološki spremi na mogućnost da će "sinovi i kćeri" ponovno ginuti u ratu, dok EU gradi planove o stalnom vojnopolitičkom angažmanu u Ukrajini i vlastitim multinacionalnim snagama na istoku. Istodobno, isti ti lideri sve otvorenije priznaju da je Amerika pod Trumpom nepredvidljiv saveznik pa Europa prvi put nakon Hladnog rata ozbiljno razmišlja o tome da obranu (ili napad?) organizira sama – i to s razinama izdvajanja za vojsku kakve su se donedavno smatrale nezamislivima.
U takvom ozračju nije čudno da se Salvini vraća povijesnim usporedbama. Napoleonova "Grande Armée" 1812. godine prešla je rusku granicu s više od pola milijuna vojnika, uvjerena da će brzom kampanjom slomiti carsku Rusiju i nametnuti joj uvjete mira. Umjesto toga, Francuska je ušla u rat iscrpljivanja na golemom prostoru, suočena s logistikom koju nije mogla pratiti, ruskom taktikom spaljene zemlje i, na kraju, zimom koja je gotovo uništila vojsku na povratku iz Moskve.