Knjiga pretvorena u film: primjeri kultnih klasika The Shining i Dune

Sigurno ste bar jednom razmišljali kako to da su neki filmovi temeljeni na književnim djelima ispali toliko različiti od vaše vizije dok ste čitali knjigu. Možda ste se čak i razočarali.

Adaptacija književnog djela u film je proces koji može biti izazovan jer film i književno djelo su različiti mediji s različitim načinima prenošenja priče. Važno je razumjeti da neće svi elementi književnog djela moći biti uključeni u film, što može uključivati izostavljanje nekih dijelova priče ili likova, promjene u kronologiji, te čak i promjene u karakterima.

Jedan od izazova adaptacije u film je prijenos unutarnjih misli i osjećaja likova koji se u knjizi opisuju kroz pisanu riječ. Čitatelj stvara osobne vizualne slike u svom umu i zapravo je puno više u svom svijetu nego kada gleda film.

Film koristi vizualne i zvučne elemente kako bi prenio emocije likova i stvorio atmosferu, ali to nije uvijek dovoljno za prijenos složenih emocija. Književna djela često koriste priču u priči ili unutarnje monologe, što filmovi ne mogu lako prenijeti.

Osim toga, filmovi su ograničeni vremenom trajanja, obično između 90 i 180 minuta, dok knjige ne moraju biti ograničene vremenom, što im daje više prostora za razvijanje složenijih zapleta i likova.

Sve ove karakteristike treba uzeti u obzir pri adaptaciji knjige u film. Uspjeh adaptacije ovisi o tome kako se priča prilagodila novom mediju i je li uspjela prenijeti suštinu originalnog djela.
Scenaristi, producenti i redatelji nastoje uspješno pretočiti fiktivni ili činjenični materijal u film, pri čemu se neki od izvornih materijala po svojoj prirodi poprilično opiru prilagodbi.

Je li moguće ekranizirati Herbertovu Dinu?

Znanstveno-fantastična knjiga Dina (The Dune) je napisana 1965. godine od strane američkog autora Franka Herberta. Radi se o priznatom i nagrađivanom književnom djelu s ogromnim brojem obožavatelja diljem svijeta, kao što je primjerice Tolkienov Gospodar prstenova ili Harry Potter, autorice J. K. Rowling.

Jedan od razloga zbog kojih je "Dinu" teško prenijeti na filmsko platno je kompleksnost same priče i veliki broj likova, mjesta i kultura koje knjiga predstavlja. Također, vizualizacija čudesnih bića, tehnologije i krajolika iz knjige predstavlja izazov za filmsku produkciju.

Kako bi se priča uspješno prenijela na filmsko platno, potrebno je vješto prilagoditi književni materijal filmskom jeziku, a ujedno zadržati bitne elemente priče i njezinu kompleksnost.
Prva adaptacija je bila film redatelja Davida Lyncha iz 1984. godine, koji je izazvao podijeljene reakcije publike i kritičara i svakako je bila financijski fijasko.

Lynch je dobio priliku režirati svoju verziju filma "Dina" nakon što je impresionirao producente svojim radom na filmu "Elephant Man". Međutim, nametnuta su mu kreativna, financijska i vremenska ograničenja, što je rezultiralo time da je morao napraviti mnoge kompromise i odustati od nekih ideja koje je smatrao bitnima za svoju verziju filma.

Bilo je to duboko razočaranje za redatelja. Film The Dune na kraju je post-produciran bez Lynchove kontrole, a nove scene su snimljene sa zamjenskim redateljem te je trajao kraće. Lynch se filma odrekao. Krajnji rezultat uglavnom se nije svidio fanovima knjige, a oni koji je nisu čitali već su samo gledali film, govorili su da je teško pratiti radnju.

Lyncheva verzija filma "Dina" dakle nikad nije realizirana, a sam je kasnije izjavio da su ga iskustva koja je stekao radeći na tom projektu naučila važnoj lekciji o kreativnoj slobodi i nužnosti kontroliranja procesa rada na filmu. To je kasnije utjecalo na njegov rad i omogućilo mu da zadrži veću kreativnu kontrolu nad svojim budućim filmovima koji su itekako postigli kultne statuse.

Drugi pokušaj adaptacije Herbertove Dine bio je onaj osebujnog redatelja Alejandra Jodorowskog, koji je planirao snimiti film 1970-ih godina. Međutim, projekt je propao zbog financijskih problema i prevelikih ambicija Jodorowskog, koji je želio napraviti film koji bi premašio granice znanstvene fantastike.

Nakon toga, nekoliko drugih redatelja i studija pokušalo je adaptirati ovu složenu knjigu, ali su se svi projekti odbijeni zbog financijskih problema ili kreativnih razlika između redatelja i studija.

Konačno, 2021. godine je stigla nova adaptacija "Dine", ovaj put u režiji Denisa Villeneuvea. Riječ je zapravo o prvom od dva planirana nastavka. Planirano je da će se drugi dio filma pojaviti u kinima u listopadu 2023. godine.

Taj prvi dio predstavlja prvu polovicu prvog dijela knjige i primio je uglavnom pozitivne kritike, ali se još uvijek raspravlja o tome je li uspio uhvatiti sve nijanse i složenost knjige, pa čak i je li kreativnost na nivou. Mnogo je detalja i ideja izostavljeno.

Svakako, adaptacija i dalje predstavlja izazov za filmaše i pitanje je hoće li ikada postojati savršena adaptacija ove kultne knjige.

Benefiti od ekranizacije književnih djela

Unatoč izazovima, adaptacija književnog djela u film može biti uspješna i donijeti mnoge koristi. To može pomoći širenju publike i povećati popularnost književnog djela.

Filmska adaptacija može unijeti nove perspektive i tumačenja književnog djela i pomoći publici da bolje razumiju priču i likove.

Na kraju, većina filmova nagrađenih Oscarom i Emmyjem bili su adaptacije romana, drama ili priča iz istinitog života.
Mnogi su se filmski teoretičari i umjetnici bavili su se, i naravno, još se bave istraživanjem novih alata, novih pristupa za brušenje umijeća pretvaranja književnog teksta u filmski scenarij, odnosno u film. Nisu u pitanju samo romani ili drame – eksperimentira se i s drugim književnim oblicima kao što su bajke, poezija, novinski članci…

Bilo da je u pitanju tek nekoliko inspirativnih rečenica ili tisuće stranica teksta, potrebno je ući u bit, strukturirati materijale, transponirati dobiveno kroz kreativni proces u nešto novo i osobno. Na ovaj način razvija se filmska umjetnost u cjelini.

The Shining – priča o sukobu između redatelja i pisca

Kultni film "The Shining" iz 1980. godine redatelja Stanleya Kubricka, adaptacija je istoimene knjige Stephena Kinga iz 1977. godine. Priča prati pisca Jacka koji se prijavljuje za posao pazitelja u izoliranom planinskom hotelu van turističke sezone, a zatim polako gubi razum dok boravi tamo s obitelji.

Kubrick je napravio neke promjene u filmu u odnosu na knjigu, poput promjene nekih ključnih scena i likova, što je izazvalo nezadovoljstvo Kinga i sukob dva titana.

Kingu se primjerice nije svidio Jack Nickolson u filmu, smatrajući da njegove prethodne uloge neobuzdanih likova navode gledatelje da prebrzo shvate ludilo glavnog lika, što uništava neizvjesnost. U knjizi, taj je lik zapravo simpatičniji i bolji čovjek koji se bori sa svojim demonima, a King tako nije doživljavao Nickolsona u filmu. Manje je poznato da je Kingov roman zapravo poluautobiografski, o njegovoj borbi s paklom alkoholizma, što mu je mijenjalo osobnost.

Lik supruge Wendy također je drugačiji u knjizi – ona je snažnija i razumnija, dok je u filmu njezino ponašanje potpuno ranjivo, djetinje. Lik Wendy u filmu čak je nadrastao svoje proporcije, s obzirom da je glumica Shelley Duvall prošla kroz psihički teško iskustvo tijekom snimanja filma, zbog Kubrickovih metoda rada s glumcima i njegove opsesivne režije. Imao je svoje ideje od kojih nije odstupao.

Uglavnom, Kubrick je ignorirao Kingove zahtjeve za pisanje scenarija, te ga je napisao osobno, u suradnji s Diane Johnson. Ogorčeni King je naposlijetku je 1997. godine napravio TV-miniseriju "The Shining" u suradnji s režiserom Mickom Garrisom, koja je bila bliža originalnoj knjizi – ali niti približno tako uspješna kao kultni klasik horora, The Shining (Isijavanje). Ipak, serija također ima svoje obožavatelje.

King na kraju priznaje da su neke scene iz Kubrickova filma vrlo dojmljive, no po njemu, supstanca nije pogođena. Zato ga je usporedio sa prekrasnim automobilom - ali bez motora.

Riječi slavnih filmaša umjesto zaključka

"Film može biti uspješan ne samo ako je vjeran književnom djelu, već i ako je vjerno prenio njegovu atmosferu, ideju i emociju." - Stanley Kubrick

"Svaka dobra adaptacija mora imati vlastiti život i osobnost, a ne samo slijepo slijediti književno djelo. Ona mora biti vjerna duhu knjige, a ne samo njezinom sadržaju." - David Fincher

"Adaptacija književnog djela u film je kao prevođenje s jednog jezika na drugi - nešto će se izgubiti u prijevodu, ali cilj je prenijeti značenje i osjećaje." - Ang Lee

Možete li usporediti knjigu koju ste pročitali s njenom ekranizacijom?
Koja adaptacija Vas je ugodno iznenadila, možda čak i poboljšala izvorni materijal?
Je li Vas neki film privukao knjizi?