Yuppie kultura: Klonovi liberalnog kapitalizma

U ovo doba godine kada se redovno razbuktava nesmiljeni konzumerizam, zgodno je prisjetiti se 'kraljeva' istog. Riječ je, naravno, o yuppie-ima, nastalima i uspjelima u novoj kapitalističkoj eri koju vežemo prije svega uz premijerku Margaret Thacher i radikalni neoliberalizam. Originalni yuppie-i su danas u svojim pedesetim i šezdesetim godinama života, ali njihov bijesni materijalizam pokazuje malo znakova jenjavanja, a primjer starijih slijede i nove generacije.

Pojam yuppie kratica je za složenicu (y)oung (u)rban (p)rofessional - mladi urbani profesionalac. Riječ je 80.-tih godina prošlog stoljeća skovana kao ime za naraštaj mladih, visoko obrazovanih ljudi s dobro plaćenim poslom i perspektivnom karijerom, prepoznatljivih po luksuznom stilu života. Od standardnih se uspješnih poslovnih ljudi, osim po mladosti, razlikuju izrazitom probitačnošću i činjenicom da ih nije briga što ih doživljavaju kao beskrupulozne štrebere. Spomenuti fenomen nastao je s usponom mladih i ambicioznih ljudi koji su se naglo obogatili na svjetskim burzama u New Yorku, Londonu, i Tokiju.

Američka kultura je izbacila model kako se postaje uspješan, i veliki broj mladih ljudi je zahvaljujući tom modelu uspio preći iz radničke u srednju klasu preskačući ljestvice društvene hijerarhije. Među pripadnicima aristokracije i izuzetno bogatih ljudi nema yuppie-a. U psihologiji se ta pojava naziva meritizam – uspjeh je ostvaren vlastitom zaslugom. Osnovne vrijednosti koje su mladi yuppie-i postavljali sebi jesu uspjeh, bogatstvo i moć, a sve ostalo, uključujući i privatan život, bilo je nevažno. Njihovu osnovnu karakteristiku predstavlja preokupacija detaljima, striktno određenim načinom odijevanja i robovanje prepoznatljivim markama i predmetima.

Oni su izuzetno samostalna i agresivna bića nedovoljno fleksibilna, sklona autoritarnom načinu ponašanja. Iako su dio tima, imaju problem delegiranja odgovornosti – oslanjaju se isključivo na sebe jer misle da će ih drugi ljudi iznevjeriti. Njihovu pojavu uzrokovalo je izuzetno natjecateljsko školstvo u zemljama kao što su SAD i Japan, koje je forsiralo profitabilna zanimanja: burzu, nove tehnologije, informatiku. Vrijednosti iz obitelji također su utjecale na formiranje nove generacije poslovnih ljudi. Dolazili su uglavnom iz provincije želeći postići više od svojih roditelja te prelazak u višu klasu.