Velika seoba bankara, tarife jutro nakon, korporacije koje se nadaju kaosu i druge priče o Brexit gubitnicima i dobitnicima

Ostalo je još točno 50 dana do dana kada se od Britanije očekuje da napusti Europsku uniju. Imajući u vidu da sporazuma s EU nema, a vremena je sve manje, može se polako prognozirati da ga neće niti biti. Što to znači? Kako za koga. Ako gledamo na ovu situaciju kao na dva aktera - Britaniju i EU - onda će u ekonomskom smislu to biti obostrani gubitak. Naime, izlazak Britanije bez prethodno utemeljenog (i to vrlo detaljnog) sporazuma značit će kraj slobodne trgovine između Britanije i EU, a to znači da će već 29. ožujka na snagu odmah stupiti i tarife koje određuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Kakve tarife? Što s time ima WTO? Pojasnimo malo ovo jer uskoro bi moglo postati vrlo bitno. Dakle, WTO je zapravo mjesto na kojem zemlje (164 članice) dogovaraju pravila međunarodne trgovine - ukoliko između njih nema sporazuma o slobodnoj trgovini (a od 29. ožujka ga možda neće biti između Britanije i EU-a) onda se pak trgovina odvija prema tzv. "WTO pravilima".

U principu sve zemlje svijeta su ili WTO članice ili promatrači (odnosno planiraju u dogledno vrijeme postati članice) - samo 12 zemalja nema namjeru pridružiti se ovoj međunarodnoj organizaciji, a one su: Eritreja, Kiribati, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Monako, Nauru, Sjeverna Koreja, Palau, San Marino, Somalija, Južni Sudan, Turkmenistan i Tuvalu.

Svaka WTO članica ima popis tarifa, odnosno poreza na uvoz određene robe, kao i kvote (ograničenja na količinu uvoza) - te tarife i pravila onda primjenjuju na sve druge zemlje.