Njemačka je desetljećima nosila i još uvijek nosi naslov industrijskog motora Europe, zemlje koja izvozi strojeve i automobile, a u političkom smislu se uzimala kao dokaz da se socijalna država može spojiti s moćnom industrijskom bazom. Danas, na kraju 2025., slika je osjetno drukčija. Predsjednik industrijskog udruženja BDI govori o "slobodnom padu" njemačkog gospodarstva i upozorava na tešku strukturnu krizu, dok industrijska proizvodnja pada već četvrtu godinu zaredom i prema procjenama je u 2024. bila oko 11% ispod razine iz 2019. godine.
Istovremeno je Berlin ušao u povijesni obrat sigurnosne politike. Nakon Scholzove najave "Zeitenwende"* i posebnog fonda od 100 milijardi eura za Bundeswehr, nova vlada pod Friedrichom Merzom obećava da će Njemačka trajno izdvajati najmanje dva posto BDP‑a za obranu, uz dodatne izvanredne programe. Savezno ministarstvo obrane navodi da Bundeswehru u 2025. stoji na raspolaganju više od 86 milijardi eura, što zajedno sa sredstvima iz posebnog fonda predstavlja najveće proširenje vojnog proračuna u poslijeratnoj povijesti zemlje. Merz je još u svom prvom govoru u Bundestagu najavio cilj da Bundeswehr postane "konvencionalno najjača vojska u Europi", uz obećanje da će savezna vlada osigurati sve potrebne financijske resurse.