Uvođenje e-eura: O digitalizaciji europske valute - koje su prednosti i prijetnje?

Sredinom siječnja 2021. završile su javne konzultacije koje je organizirala Europska središnja banka (ECB) o mogućnosti uvođenja digitalnog eura. Sljedećih mjeseci analiza će se nastaviti u posebnoj skupini stručnjaka iz institucija EU-a. Cilj rada je definirati tehnički i pravni okvir za postojanje takozvane 'digitalne valute središnje banke' (CBDC) - novog oblika fiata koji bi izdala država i priznala kao službeni natječaj. Šef ECB-a Christine Lagarde najavila je da će se uvođenje e-valute dogoditi u roku od pet godina. Monetarna unija tako slijedi globalni trend: prema Banci za međunarodno poravnanje (BIS), 86 posto središnjih banaka radi na vlastitim digitalnim valutama. Ove planove pomno prati Njemačka, koja će kao najveće gospodarstvo u europodručju imati značajan utjecaj na konačni oblik rješenja. Zajednički CBDC mogao bi donijeti mnoge koristi s gledišta Njemačke, ali nije bez opasnosti.

Osnovni argument u korist ovog novog oblika novca je poboljšanje plaćanja, posebno u globalnom prostoru. Mogli bi se pojaviti prekogranični klirinški sustavi koji su brži i jeftiniji od trenutnih bankarskih platformi i web aplikacija. Popularnost digitalnih valuta također će pomoći proširiti pristup financijskim uslugama i kreditima u manje razvijenim zemljama. Kao rezultat, potražnja se može povećati, što bi, između ostalih, koristilo izvozno orijentiranom njemačkom gospodarstvu. E-euro bi također mogao podržati digitalnu transformaciju, čiji tempo u njemačkom gospodarstvu još uvijek ostavlja mnogo prostora za napredak. Također bi mogao potaknuti tvrtke na inovacije, na primjer, na programiranje izravnih plaćanja.