Rusija, Indija, Kina i svjetski poredak: pretvaranje ekonomske u političku moć

Nezavisna agencija Euromonitor International, poznata po strateškom istraživanju potrošačkih tržišta, prije nekog vremena objavila je izvještaj u kojemu se navodi da će do 2020. Rusija, Indija i Kina ući u prvih 5 najvećih svjetskih ekonomija (Rusija trenutno zauzima šesto mjesto na toj ljestvici).

Intenzivan ekonomski rast u ovim zemljama, iako se ostvaruje uz određene poteškoće, utjecat će na svjetski poredak. U globaliziranom svijetu poslije Hladnog rata, gdje ekonomska moć ima prevlast nad vojnom snagom i političkim stavovima, razvojni primjer trokuta Rusija-Indija-Kina imat će dugoročne implikacije na cijeli svijet. Prema spomenutom izvještaju, "do 2020, tri [Rusija, Indija i Kina] od pet najvećih svjetskih ekonomija bit će zemlje u razvoju, s udjelom od 30,4% u globalnom BDP-u, uzimajući u obzir paritet kupovne moći (PKM)".

Izvještaj sadrži podatak da je Indija po PKM-u nadmašila Japan još 2011. Dok u slučaju Indije ekonomski rast potiču rast potrošačkog tržišta i infrastrukturna ulaganja, ali i uspon srednje klase, u Rusiji ekonomski razvoj (za sada) generiraju njezini energetski resursi. U izvještaju stoji i da će Kina do 2020. biti najveća svjetska ekonomija s 19% udjela u globalnom BDP-u. Ruska ekonomija će ekonomiju Njemačke prestići do 2016. godine. Kasnije će se Kina, prema istom izvještaju, morati suočiti s povećanim troškovima rada, problemima zagađenja životne sredine, mogućim "efektom mjehura" na tržištu nekretnina, kao i ubrzanim "starenjem populacije".

Na sličan način i ekonomski rast Indije i Rusije suočit će se s nuspojavama koje će ove dvije zemlje morati savladati. Ali, posve je prirodno da intenzivan ekonomski razvoj ima posljedice s kojima se treba uhvatiti u koštac. Međutim, to nije nešto o čemu treba brinuti u bližoj budućnosti.