Jesu li Trumpove carine zapravo pokušaj sprečavanja de-dolarizacije?

Kada je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost američkog predsjednika, brzo je potvrdio ono što je najavljivao tijekom kampanje – uvest će carine od 100% na zemlje BRICS-a koje nastoje smanjiti oslanjanje na dolar. Njegov cilj nije samo zaštita američke industrije, već i očuvanje dolara kao dominantne globalne rezervne valute. Za razliku od prijašnjih administracija koje su umanjivale značaj BRICS-a, Trump ih vidi kao ozbiljnu prijetnju dolarskoj hegemoniji. No, je li ovaj potez doista učinkovita strategija za očuvanje američke ekonomske moći ili, naprotiv, ubrzava de-dolarizaciju?

Carine umjesto sankcija – novi alat stare politike

Sjedinjene Države već godinama koriste sankcije kao sredstvo pritiska na zemlje koje se protive njihovim interesima, no Trumpova administracija sada poseže za carinama kao fleksibilnijim alatom. Sankcije su u prošlosti dovele do toga da se pogođene zemlje odmaknu od dolara – primjerice, nakon zapljene ruskih deviznih rezervi 2022. godine, Moskva je ubrzano razvila alternativne financijske kanale u suradnji s Pekingom. Trump vjeruje da bi carine mogle postići isti politički učinak, ali bez drastičnih posljedica koje donosi izravna financijska blokada.

Prijetnja BRICS-u i taktika "štapa i mrkve"