Odljev mozgova i njegov poguban učinak po razvoj zemalja koje mu ne uspiju stati na kraj

Pri proučavanju ekonomskih i socijalnih posljedica nezaposlenosti izuzetno velik značaj pridaje se pojavi 'odljeva mozgova' iliti u originalu 'brain drain'. Zašto je tome tako? 'Odljev mozgova' jedna je od najvažnijih posljedica problema nezaposlenosti u svijetu. Posljedice 'odljeva mozgova' širokog su razmjera i imaju vrlo negativan pa čak i poguban učinak na društvo u kojemu je ova pojava prisutna. Vrhunski stručnjaci svojim znanjem i radom pridonose povećanju stupnja razvoja zemlje, njene proizvodnje te standarda stanovništva. Stoga, njihov odlazak neizbježno uzrokuje usporavanje ili čak nazadovanje privrede matične zemlje te, s druge strane, napredak privrede zemlje u koju su otišli. Među emigrantima ima razmjerno više darovitih i kreativnih (pa i afirmiranijih) istraživača negoli u istraživačkoj populaciji koju napuštaju i onoj u koju dolaze.

Portesovo komparativno istraživanje grupe liječnika koji su iz Argentine otišli u SAD i skupine liječnika jednake dobi i stručne spreme koji nisu napustili zemlju pokazalo je da su emigranti završili studij s boljim prosječnim ocjenama, da su češće dobivali profesionalna priznanja, te da su objavili više članaka i knjiga. Takva kvaliteta istraživača-migranata višestruko uvećava neizračunljivi gubitak znanstvenih sredina zemalja iz kojih dolaze. Visokoobrazovani stručnjaci ulaze u prioritetnu kategoriju imigranata. Nude im se dobre mogućnosti zapošljavanja i osigurano mjesto stanovanja u zemlji u koju žele doseliti. Sam termin 'brain drain' skovan je 1962. godine, a odnosio se na izvješće British Royal Societya u kojem se pisalo o odlasku inženjera iz Velike Britanije u Sjevernu Ameriku . Od tada je ušao u širu upotrebu u vezi s migracijom obrazovane radne snage iz zemalja u razvoju u razvijene države.

Sam početak odljeva mozgova moguće je pronaći već u mitologiji. Pod skrbništvom boga Hermesa, zaštitnika putovanja, trgovine, otkrića i znanosti, istakli su se prvi emigranti Prometej i Dedal. Oni su morali emigrirati zbog sukoba sa silama na domaćem tlu. Najvredniji ljudski potencijal oduvijek se kretao i ostajao tamo gdje je našao najpogodniju klimu za svoj rad i razvitak. Odljev mozgova odnosi se na odlazak visokoobrazovanih ljudi, slikovito mozgova, u inozemstvo te u pravilu predstavlja migraciju kao odraz djelovanja tržišne radne snage u kojoj poslodavci u razvijenim i bogatijim zemljama mogu ponuditi bolje uvjete rada i veća primanja visokoobrazovanim ljudima, nego im se to nudi u vlastitim zemljama. Odljev mozgova predstavlja redistribuciju ljudskog kapitala iz jedne države u drugu pri čemu je dobit na strani zemlje emigracije.

Epidemija novog doba ili normalno kretanje u globaliziranom svijetu
Zbog nužnih reformi, ali i rastuće uloge znanja u globalnoj konkurentnosti, odlazak intelektualaca nepovoljno se odrazio na razvoj tih zemalja. Usprkos tomu, zadržavanjem niskog ulaganja u znanost, te ustrajnom marginalizacijom znanstvene struke, u većini slučajeva nije učinjeno gotovo ništa kako bi se zaustavili trendovi ili preokrenuli ovakvi trendovi, pa se tehnološki jaz između razvijenih i zemalja u razvoju i dalje povećava. Točne statistike o proporcijama odljeva mozgova ne postoje, iako se procjenjuje da danas između 1,5-2 milijuna znanstvenika živi u inozemstvu. Od čega više od polovice u Sjedinjenim Državama. Zbog velikog izdvajanja za znanost Amerika je uspjela zauzeti vodeće mjesto među svjetskim sveučilištima, u top 15 najboljih sveučilišta našlo se čak deset američkih, od toga šest od osam članova prestižne Ivy lige, te stvoriti još uvijek najbolje okruženje za razvoj znanosti.