Netransparentnost kineske ekonomije: Uspon Crvenog Zmaja u globalnom financijskom sustavu

Gotovo da nema osobe koja nije, u nekom određenom kontekstu, čula za pojam globalizacije. Jednostavnim riječima, radi se o procesu koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uveo velike promjene u različite segmente našeg društva, promijenivši pritom strukturu i prirodu politike, kulture i gospodarstva. Pad Berlinskog zida i ukidanje jednostranačja u Istočnoj Europi samo je olakšao taj neminovni nadnacionalni proces, ubrzan razvojem tehnologije i komunikacije. Međutim, područje na kojem su se najjače očitovale promjene prouzrokovane globalizacijom je ekonomija. Od ujedinjenja i ovisnosti globalnih tržišta pa sve do goleme mobilnosti kapitala i brisanja nacionalnih granica, globalizacija je kontradiktoran proces koji je promijenio svijet kojeg su poznavale prijašnje generacije i iza sebe ostavio kako pozitivne tako i negativne posljedice.

Što se tiče pozitivnih promjena, globalizacija je omogućila ujedinjenje svjetskih tržišta, što je rezultiralo padom cijena proizvoda i razvojem zemalja trećeg svijeta kao i poboljšanjem standarda života siromašnih zemalja. Promijenila se dinamika međunarodnih odnosa na način da su zemlje počele svoje nesporazume sve više ekonomski, a manje vojno rješavati.

Poznata izjava francuskog ekonomista i teoretičara Frederica Bastiata, 'gdje proizvodi ne prelaze granicu, vojske hoće' potvrđuje princip da gotovo uvijek vojnom sukobu prethode ekonomske (nenasilne) sankcije.

S druge strane pak, svjedoci smo također negativnih posljedica globalizacije; od izrabljivanja jeftine radne snage u zemljama trećeg svijeta pa do rastućeg problema nezaposlenosti na Zapadu.