Neizvjesna sudbina novca

Novac nije samo tehnološka, nego socijalna tvorevina kojoj društva određuju vrijednost. Da bi nešto bilo novac, svi se trebaju složiti da je to novac. Dok se zapadne zemlje sve više približavaju modelu društva bez gotovine, u kojima se ona može naći jedino na crnom tržištu, siromašne zemlje još nisu upoznale ni nama sasvim uobičajene bankomate. Budućnost novca tj. smrt gotovine već se uveliko događa, a novac kao medij odnosa vrijednosti, sredstvo plaćanja na nekom međunarodno priznatom teritoriju i sredstvo cjelovite podrške poduzetništvu, globalizacijom informatičkih sustava prolazi kroz razdoblje najvećih mutacija u obliku, cijeni, pa i funkcijama, u svojoj povijesti.

Privatne emisije digitalnog novca
Razvojem interneta, tj. digitalizacijom, stvorili su se uvjeti za promjene izgleda i oblika novca, koji se iz fizičkog, papirnatog i metalnog, stanja pretočio u oblik binarnog impulsa, što zapravo predstavlja novac, kojeg, primjerice, ljudi troše kada peglaju karticu te direktno plaćaju račune putem banaka ili drugih operativnih platnih sustava. Najnovije mijene novca očituju se gubitkom nekih funkcija, kao i kriterija vrednovanja, ranije je kroz stoljeća vrijednost novca odgovarala količini dragih metala poput zlata, srebra i dr., te napuštanje zlatnog standarda, po kojem je svaka država mogla emitirati onoliko novca koliko je imala zlatnih rezervi u trezorima središnje banke. Isto tako, odnosi na novčanom tržištu uzrokovali su enormno povećanje troškova cijeni novca (krediti s kamatama u koje je ugrađen rizik stvaraju inflaciju), a tek se potpunim gubitkom poduzetničko-korisne funkcije novca stvorilo nekoliko inicijativa u smjeru promicanja korisnog digitalnog novca. Jedna od inicijativa je zasigurno i Local Trade Exchange (LET) koja materijalizira riječi autora bankara Waltera Wristona koji je još u 90-tima rekao kako je budućnost novca u "pametnim karticama" koje će moći izdavati i privatnici.