Recesija s predumišljajem: Kako su centralne banke, koristeći se nabujalom inflacijom, odlučile još jednom potopiti radničku klasu da bi znatno povećale imovinu super-bogatih?

Je li moguće riješiti problem inflacije bez upadanja u recesiju? Globalni šefovi financija misle da nije, odnosno recesija sad već postaje neminovna i stići će još i brže podizanjem kamatnih stopa centralnih banaka. I što možemo očekivati? Da loša situacija postane gora, nažalost. Recesija koja je pred vratima dovest će do znatnog gubitka radnih mjesta, a naročito će biti pogođena tzv. nadolazeća tržišta.

Ali recesija ovog puta dolazi s predumišljajem. Što to znači? To znači da su centralne banke (vodećih ekonomija) donijele odluku da se recesija "isplati" u kontekstu borbe protiv inflacije, odnosno da je, recimo to tako, "manje zlo" u odnosu s nastavkom rasta trenutačne inflacije.

Je li to ispravna odluka? Teško je reći. Prije se može reći da je to više agenda nego ad hoc odluka. Naime, centralne banke godinama, desetljećima zapravo, grade reputaciju ustanova koje se bore protiv recesije, odnosno to je sam temelj moderne monetarne politike.

Čak i ključni dužnosnici centralnih banaka reći će da je u ovom trenutku od esencijalne važnosti "sačuvati povjerenje" u centralne banke (povjerenje koga? Očito ne "običnog naroda"). Članica upravnog odbora Europske centralne banke, Isabel Schnabel, komentirala je u razgovoru za Reuters: "Povratak i očuvanje povjerenje zahtijeva od nas da inflaciju, što je brže moguće, vratimo natrag na ciljanu razinu. Jer što duže inflacija ostane visoka to je i veći rizik da će javnost izgubiti povjerenje u našu odlučnost i sposobnost da sačuvamo kupovnu moć".