Kriza hrane u Europi - financijska analiza i pitanje dostupnosti: Što nam sugerira FFPI indeks? Je li moguća pojava gladi? Koliki postotak mjesečnog budžeta za hranu je razlog za zabrinutost? Koliko cijene još mogu rasti?

Prognozirati kako će se kretati cijene hrane u bliskoj budućnost vrlo je nezahvalno zbog velikog broja faktora koji utječu na istu - primjerice, dok je cijena hrane diljem svijeta rasla tijekom prošle godine većina je prognozirala da će se rast nastaviti kroz cijelu 2021., ali da će 2022. donijeti postepeni pad. Jasno, prognostičari nisu mogli predvidjeti da će izbiti rat u Ukrajini (ili jesu?) koja je jedan od najvećih proizvođača hrane na svijetu. Danas su sve prognoze revidirane i složne - cijena hrane će, nažalost, nastaviti rasti (bilo bi svakako lijepo da su ponovno u krivu no, kako ćemo i vidjeti iz priloženih faktora, šanse su male).

Ono na što je bitno odmah podsjetiti je činjenica da cijena hrane nije počela naglo rasti samo zbog rata u Ukrajini, to je pojačalo rast, ali isti je bio itekako izražen već neko vrijeme, zapravo od početka Covid-19 pandemije (koja je uzrokovala velike probleme u proizvodnji hrane, ali - podjednako važno - i u logistici).

Kretanje cijene hrane na globalnoj razini možemo pratiti putem tzv. FFPI indeksa (FAO indeks cijene hrane). Riječ je o indeksu koje kreira UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Kako funkcionira konkretan indeks? Isti prati razvoj cijena na svjetskom tržištu za ukupno 55 esencijalnih poljoprivrednih i prehrambenih resursa dajući nam generalnu sliku aktualnog stanja (a svakako može biti i indikator za buduću inflaciju i prikaz trenda cijene u prehrambenoj industriji).

Kada se govori o cijeni hrane često se u medijima citira ovaj FFPI indeks, ali što on konkretno znači, kako se čita i na koji način se kreira?