Kolaps državnih obveznica, početak meteža na tržištu dragocjenih metala i zašto mjere štednje ne vode nikamo

Svaki dan slušamo o raznim vrstama kolapsa, a postaje veoma aktualan i kolaps obveznica. To nije ništa čudno jer svi ti pojedinačni kolapsi i pucanja balona su dio sistematskog kolapsa.

Prvo pogledajmo definiciju obveznice.

Obveznica je dužnička investicija (op.au. opet dug kao osnova) kada investitor iznajmljuje novac entitetu (korporaciji ili vladi) koji posuđuje fondove za određeni period po fiksnoj kamati. Obveznice koriste kompanije, općine, te države poput SAD-a radi financiranja raznih projekata i aktivnosti.

Ovako bi student na ekonomskom fakultetu morao odgovoriti profesoru. Kao robot i dobio bi dobru ocjenu. Ali ova definicija je puna nelogičnosti. Obveznica se smatra dužničkom investicijom. To nije investicija za vladu jer se zadužuje nego za investitora. Zanimljivo je da investitor posuđuje vladi. Pa gdje je novac vladama? Za što služe centralne banke? Ako je centralna banka ili neki drugi entitet investitor, onda je u startu država u bankrotu zbog kamate koju plaća za određeni period. Ukratko, već ovdje se igra završava, a nije ni počela dok dug postaje sredstvo financiranja. Zar vas onda čudi da su stvarni i oni kockarski (derivati) toliki danas i teoretski neotplativi?