Klimatske promjene i Maldivi: Priča o državi koja fizički nestaje i njenom stanovništvu koje će morati pronaći novi dom prije potonuća

Pitanje suverenosti predmet je mnogostrukih rasprava i sukobljavanja različitih pogleda iz međunarodnopravnog, politološkog, sociološkog, povijesnog, antropološkog i mnogih drugih aspekata. Države i entiteti zadobivali su i gubili suverenost tijekom stoljeća, a sustav nakon 1945. čvrsto je vezao suverenost uz teritorijalnost. Teritorijalna osnova suverenosti tek je jedan od mnogih trendova, koji je kao osnova međunarodnog poretka prisutan tek od kraja Drugog svjetskog rata. No, teritorijalna zasada suverenosti u velikoj je opasnosti zbog globalizacije, ali i sasvim neočekivanog presedana koji će uzdrmati teoriju i praksu suvereniteta do krajnjih granica. Svijet je u iščekivanju prve kataklizme jedne države u suvremenom vremenu. Maldivi i otočne države Oceanije pred opasnošću su podizanja morske razine i doslovnog potonuća.

Međunarodni znanstveni savjetodavni panel UN-a u svom izvješću iz 2007. povezuje promjenu klime s porastom i novim oblicima migracija. Tako se migracije očekuju uslijed novih oblika i jačine suša, poplava i ekstremnih vremenskih događaja, koji utječu na sigurnost hrane, zdravlje, smanjenje resursa zemlje i pitke vode, kao i stanovanja. Posebno se to odnosi na one zemlje, poput Maldiva ili oceanijskih država, koje su pod prijetnjom potpunog nestanka. Izvješće postavlja novi pojam, klimatski migrant i okolišna izbjeglica, a predviđa se da će oni do 2050. činiti brojku od 200 milijuna osoba.

Promjena klime pokazuje da se i dalje ne pronalaze rješenja za uzročno-posljedično povezivanje raznih studija. Većina njih se ipak slaže da će se tijekom 21. stoljeća prosječna temperatura planeta popesti između 1,4 i 5,8 stupnjeva; kao posljedica će se povećati i razina mora između 9 i 88 centimetara. To znači da će neke nacionalne države biti pod najvećom prijetnjom – potpunim nestankom teritorija. To se predviđa za Maldive.

Maldivi su među najistaknutijim zagovarateljima radikalnog zaokreta u odnosu prema okolišu, ujedno su svjesni da će biti prva država pogođena posljedicama klimatskih promjena. Tijekom predavanja na Svjetskom forumu o poduzetništvu i okolišu na Sveučilištu Oxford 2009. predsjednik Maldiva Mohamed Našid izjavio je kako je obrana protiv rasta morske razine humanitaran izazov kritičan kao i obrana Poljske od nacističke Njemačke 1939: Smatramo da klimatske promjene nisu ekološko pitanje, već pitanje sigurnosti, pitanje ljudskih prava... Ako smatrate da je obrana Poljske bila važna, onda je važna i obrana Maldiva. Ako ne možete spasiti Maldive danas, onda ih nećete spasiti ni sutra. Našid je postao poznat po inovativnim pristupima za iskazivanje lošeg stanja na Maldivima. Po njemu je napravljen dokumentaran film „Otočni predsjednik“ a 2009. je održao zasjedanje vlade pod morem kako bi povećao svijest o budućnosti otočne države.