Klimatske promjene i Maldivi: Priča o državi koja fizički nestaje i njenom stanovništvu koje će morati pronaći novi dom prije potonuća

Pitanje suverenosti predmet je mnogostrukih rasprava i sukobljavanja različitih pogleda iz međunarodnopravnog, politološkog, sociološkog, povijesnog, antropološkog i mnogih drugih aspekata. Države i entiteti zadobivali su i gubili suverenost tijekom stoljeća, a sustav nakon 1945. čvrsto je vezao suverenost uz teritorijalnost. Teritorijalna osnova suverenosti tek je jedan od mnogih trendova, koji je kao osnova međunarodnog poretka prisutan tek od kraja Drugog svjetskog rata. No, teritorijalna zasada suverenosti u velikoj je opasnosti zbog globalizacije, ali i sasvim neočekivanog presedana koji će uzdrmati teoriju i praksu suvereniteta do krajnjih granica. Svijet je u iščekivanju prve kataklizme jedne države u suvremenom vremenu. Maldivi i otočne države Oceanije pred opasnošću su podizanja morske razine i doslovnog potonuća.

Međunarodni znanstveni savjetodavni panel UN-a u svom izvješću iz 2007. povezuje promjenu klime s porastom i novim oblicima migracija. Tako se migracije očekuju uslijed novih oblika i jačine suša, poplava i ekstremnih vremenskih događaja, koji utječu na sigurnost hrane, zdravlje, smanjenje resursa zemlje i pitke vode, kao i stanovanja. Posebno se to odnosi na one zemlje, poput Maldiva ili oceanijskih država, koje su pod prijetnjom potpunog nestanka. Izvješće postavlja novi pojam, klimatski migrant i okolišna izbjeglica, a predviđa se da će oni do 2050. činiti brojku od 200 milijuna osoba.