Kapitalizam 21. stoljeća: Ratovi zbog vrijednih resursa, dužničko ropstvo, širenje straha i bijede

Kapitalizam. Ekonomski sustav koji je odnio pobjedu nad svima ostalima. Ljudi već tisućljećima nastoje pronaći ispravno gospodarsko uređenje koje bi donijelo rast i razvoj, ali i pravednu raspodjelu bogatstva i sredstava za život i proizvodnju. Postojali su mnogi oblici, ali danas je u velikoj većini svijeta prevladao kapitalistički sustav slobodnog tržišta i privatnog vlasništva. Krajem Hladnog rata i krahom SSSR-a činilo se da su kapitalizmu otvorena vrata vječne dominacije. Možda će i biti tako, ali ako se tako nastavi čovječanstvu se ne piše dobro. Dapače, ako se nastave aktualni trendovi svijet će doći na rub uništenja i nestanka.

Prije svega ostalog, treba istaknuti da je globalni kapitalizam duboko nepravedan, neumjeren i destruktivan u smislu politike i demokracije. Kapitalizam značajno narušava demokratski poredak i sve vrste sloboda. Većina stanovništva gubi slobodu i moć odlučivanja dok manjinska elita profitira. Kapitalistički sustav kreira veliku koncentraciju novca i vlasništva u rukama malog broja ljudi. Velike korporacije i donatori imaju značajan utjecaj na političke vlasti, tj. vlasti moraju usklađivati svoje politike kako bi pogodovali svojim financijerima koji su ih i doveli na pozicije moći. Zna se dobro da se u demokratskim zemljama ne može odnijeti pobjeda bez skupih predizbornih kampanja, a financijeri tih kampanja imaju moć nad kandidatima koje su trasirali na vlast. Slobode naroda često su u apsolutnoj koliziji s namjerama vlasti i korporacija.

Kapitalizam uništava biljni i životinjski svijet. Životinjske i biljne vrste danas izumiru 1000 puta brže nego ikad ranije u posljednjih 65 milijuna godina. Samo od godine 2000. diljem planeta Zemlje svake godine iskrčeno je 6 milijuna hektara šuma. To je skoro jednako s površinom američke savezne države Zapadne Virginije. Aktualni kapitalizam nastavlja po inerciji voditi svijet preko krčenja šuma, neodržive poljoprivrede, razvoja infrastrukture, uništavanja prirodnih staništa i, najgore od svega, klimatskih promjena. Sve to i dalje se oslanjajući na fosilna goriva i planski se nedovoljno brzo investira u obnovljive izvore energije.

Kapitalizam je glavni krivac za klimatske promjene. 2014. je zbog svog ekološkog aktivizma svakog tjedna diljem svijeta bilo ubijeno dvoje ljudi. Tako je udvostručena stopa takvih ubojstava u odnosu na prethodne godine. Mobilizacija i volja ljudi da riskiraju svoje živote za ekološku pravdu produkt je šireg konsenzusa o razmjerima i hitnosti rješavanja klimatske krize. Globalni humanitarni forum procjenjuje da su klimatske promjene već prouzrokovale više od 300 000 smrti godišnje, da utječu na više od 300 milijuna ljudi i da su najveći uzročnik humanitarnih kriza. Čitave države, poput Bangladeša, suočavaju se s prisilnim migracijama zbog klimatskih promjena ("climate displacement"), a stotine tisuća ljudi već je moralo napustiti svoje domove. Dokazi o razmjerima klimatskih promjena – ponekad dramatičnim – su, primjerice, superoluja Sandy koja je poharala gusto naseljenu istočnu obalu SAD-a ili ogromne poplave diljem Teksasa ili suša koja je pogodila Siriju prije rata.