Japan i duh stalnog napretka

Peter Drucker je svojedobno rekao kako su zapadnjaci oduvijek podcjenjivali Japan i to od samih početaka od kada je Japan 1867. godine otvorio vrata modernom svijetu. Unatoč njegovoj pobjedi nad Kinom 1894., nad Rusijom 1905., unatoč Pearl Harboru i unatoč kasnijem izrastanju u ekonomsku supersilu i najvećeg konkurenta na svjetskom tržištu 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Drucker kaže kako je jedan od najvažnijih, a možda čak i najvažniji razlog tome, vjerovanje kako je inovacija povezana sa stvarima, te da se isključivo temelji na znanosti i tehnologiji.

Kada to povežemo s predrasudom da Japanci nisu poznati po znanstvenim inovacijama, ispada kako Japanci nisu inovatori već imitatori. Kakva zabluda! Kakvo podcjenjivanje! Naime, Japanci su naučili da je najkorisnija društvena inovacija stvaranje novih poslovnih strategija. Osnovni princip je izbjegavati činiti iste stvari, na istom tržištu, na isti način i u isto vrijeme kao i konkurencija, a Japanci su u tome uvijek bili dobri. Glavna ideja japanske poslovne strategije oduvijek je bila promijeniti poslovno igralište, da ne kažemo ratište. Po japanskoj poslovnoj filozofiji i Kenichi Ohmaeu glavna oružja stratega su strateško razmišljanje, konzistencija i koherencija.

Strateško razmišljanje zahtijeva objektivnost, duboko razumijevanje, ponekad i mudrost te neprestano agresivno propitkivanje. Japanci su davno shvatili koliko je kapitalističko tržište nemilosrdno i da stoga zahtijeva i takvo ponašanje. Japanska automobilska industrija 70-tih godina je dobar primjer. Agresivnim prodorom na tržište SAD-a je prikazana do tada neviđena nemilosrdnost prema konkurenciji. No, čak ni američki kupci nisu imali potrebu suosjećati s General Motorsom, Fordom ili Chryslerom. 'Nitko neće žaliti kada proizvod konkurencije istisne naš proizvod s tržišta. Stoga, ne treba žaliti konkurenciju u slučaju kad smo mi pobjednici, a za gubitnicima nitko ne žali osim njih samih', govorio je Kenichi.

Jedna od tajna japanskog ekonomskog uspjeha, smatraju Japanci, krije se u tzv. kaizen menadžmentu, izvornom japanskom umijeću upravljanja. Osnovna filozofija kaizena je brzo, jednostavno i lagano, ali neprekidno poboljšanje radne učinkovitosti što donosi velik uspjeh i kvalitetu. Jedna od osnovnih koncepcija kaizena je restrukturiranje i organiziranje i najmanjeg dijela poslovnog sustava što je osnovni preduvjet za efikasnost. Kaizen u prijevodu znači 'duh stalnog napretka' i zapravo je donio izvanredne rezultate japanskom gospodarstvu. Zato su ga dijelom ili u cijelosti preuzele brojne američke i zapadnoeuropske tvrtke i prilagodile svojoj kulturi i okružju. Kaizen propagira kontinuirani, dugoročni pristup uz uvažavanje ljudskih potreba i kvaliteta, mada je dugogodišnja praksa pokazala da se ipak razlikuje od teorije.