Iz pepela i ruševina do vodećeg pokretača svjetskog gospodarstva: Japansko ekonomsko čudo (I.dio)

Ratovi i ratno stanje s pravom se često nazivaju najrazornijim i najstrašnijim ljudskim izumom u službi politike. Dok mir i suradnja pogoduju izgradnji države i njenog gospodarstva, rat čini upravo suprotno: rat razara ljudske živote, materijalna sredstva, infrastrukturu i druge pokretnine i nekretnine. Iako rat može povoljno djelovati na gospodarstvo države pobjednice, ratni porazi izuzetno negativno utječu na zemlju koja (iz)gubi rat.

Malo koja država u povijesti je doživjela tako bolan i razoran poraz kao carski Japan 1945. I malo koja država se uspjela nakon takvog katastrofalnog poraza uzdignuti iz pepela i ruševina poput feniksa te postići dvoznamenkaste stope ekonomskog rasta. Ipak, to je japanski narod uspio učiniti u periodu Hladnog rata što je posebna i fascinirajuća priča koja zaslužuje biti ispričana.

Kraj Drugog svjetskog rata donio je Japanu užasan poraz i stradanja koja su doživjela kulminaciju kad su Amerikanci u kolovozu 1945. bacili atomske bombe na gradove Hiroshimu i Nagasaki. Bio je to strahoviti trenutak koji se ucrtao u kolektivno sjećanje cijelog čovječanstva i upravo zbog svog razornog djelovanja u Japanu 1945. nuklearno oružje nikada nije više korišteno u borbama. Ubrzo je stigla kapitulacija i kraj rata, ali bilo je pitanje kako će otočna nacija uopće preživjeti. Japancima je nedostajalo hrane, lijekova te je vladala široka oskudica svega. Milijuni su bili nezaposleni kad su japanske oružane snage raspuštene.

7.6 milijuna dojučerašnjih vojnika bilo je nezaposleno, a još 4 milijuna ljudi čiji su poslovi bili vezani za vojsku, ostalo je bez posla. Uz to, 1.5 milijuna Japanaca vratilo se u matičnu zemlju iz inozemstva pa je ukupan broj nezaposlenih dosegnuo 13 milijuna. Mnogi Japanci su odmah nakon poraza 1945. i 1946. išli raditi u poljoprivredu ili industriju ugljena kako bi preživjeli. Velik problem bila je i inflacija jer je previše novca bilo u opticaju.